Inačica od 2. travnja 2008. u 18:16 uredi Bengalka (razgovor \| doprinosi) 275 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 6. travnja 2008. u 11:19 uredi ukloni ovu izmjenu Epp~hrwiki (razgovor \| doprinosi) 359 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:Potassium_Carbonate_2D_structure.png\|thumb\|200px\|Struktura kalijevog karbonata]] '''Potaša''' je naziv za [[kalijev karbonat]], K<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>. On se javlja u vidu malih bijelo-prozirnih, zrnatih i higroskopnih kristala, lako i dobro topljivih u vodi (93.7g u 100g vode), koji daju lužnatu otopinu. Temperatura topljenja kalijevog karbonata iznosi 891°C. Svrstava se među prve napravljene (dobivene) čiste kemikalije iz prirode. Drugi naziv (stariji i prvi) je bio potaša (njem. Pottasche, od Pott: lonac + Asche:pepeo). Od 1500-tih godina, do početka XX.st. bila je jedna od najvažnijih industrijskih kemikalija. Danas se dobiva uvođenjem ugljikova dioksida u kalijevu lužinu (otopinu kalijeva hidroksida) ili pak elektrolizom nekih kalijevih soli, a rabi se u velikim količinama (među glavnim sastojcima) u proizvodnji [[Staklo\|stakla]], pripravi drugih kalijevih soli, [[Sapun\|sapuna]], za apsorpciju CO<sub>2</sub>, u industriji [[Keramika\|keramike]] i [[Fotografija\|fotografije]], te za produkciju sredstava za pranje. Nekada se pripravljala/o ispiranjem drvnoga pepela vodom i isparavanjem otopine do suhoga. Ta metoda je ovdje dolje opisana.<br>▼ [[Slika:Potassium Carbonate 3D model.png\|thumb\|200px\|Model kalijevog karbonata]] [[Slika:Potassium carbonate.jpg\|thumb\|200px\|Kalijev karbonat]] ▲'''Potaša''' je naziv za [['''kalijev karbonat]]''', K<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>. On se javlja u vidu malih bijelo-prozirnih, zrnatih i higroskopnih kristala, lako i dobro topljivih u vodi (93.7g u 100g vode), koji daju lužnatu otopinu. Temperatura topljenja kalijevog karbonata iznosi 891°C. Svrstava se među prve napravljene (dobivene) čiste kemikalije iz prirode. Drugi naziv (stariji i prvi) je bio potaša (njem. Pottasche, od Pott: lonac + Asche:pepeo). Od 1500-tih godina, do početka XX.st. bila je jedna od najvažnijih industrijskih kemikalija. Danas se dobiva uvođenjem ugljikova dioksida u kalijevu lužinu (otopinu kalijeva hidroksida) ili pak elektrolizom nekih kalijevih soli, a rabi se u velikim količinama (među glavnim sastojcima) u proizvodnji [[Staklo\|stakla]], pripravi drugih kalijevih soli, [[Sapun\|sapuna]], za apsorpciju CO<sub>2</sub>, u industriji [[Keramika\|keramike]] i [[Fotografija\|fotografije]], te za produkciju sredstava za pranje. Nekada se pripravljala/o ispiranjem drvnoga pepela vodom i isparavanjem otopine do suhoga. Ta metoda je ovdje dolje opisana.<br> Otapa se na 20°C 112 g na 100 mL vode. Relativna gustoća na 20°C mu je 2.29 g/cm3. Line 13 ⟶ 16: <!-- interwiki --> [[de:Kaliumcarbonat]] [[en:Potassium carbonate]] [[es:Carbonato de potasio]] [[lv:Kālija karbonāts]] [[nl:Kaliumcarbonaat]] [[ja:炭酸カリウム]] [[pl:Węglan potasu]] [[pt:Carbonato de potássio]] [[ru:Карбонат калия]] [[sr:Калијум карбонат]] [[uk:Карбонат калію]] [[zh:碳酸鉀]] [[fr:Potasse]]

Kalijev karbonat: razlika između inačica