Jednogrba deva: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{radovi24}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Jednogrba deva, dromedar | slika = 07. Camel Profile, near Silverton, NSW, 07.07.2007.jpg | slika_širina = 240px | regnum = [[Životi... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Taksokvir
| boja = pink
Line 5 ⟶ 4:
| slika = 07. Camel Profile, near Silverton, NSW, 07.07.2007.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Dromedar u Australiji (NSW)
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
Redak 12:
| genus = ''[[Camelus]]''
| species = '''''C. dromedarius'''''
|
|
| karta_raspon = Dromedariesrange.JPG
| karta_raspon_širina = 240px
|
}}
'''Jednogrbe deve''', '''dromedari''' a ponekad i '''arapske deve''' (''Camelus dromedarius'') je vrsta [[sisavci|sisavaca]] iz roda [[deve starog svijeta|deva starog svijeta]] u porodici [[deve|deva]] (Camelidae). Odomaćene, rasprostranjene su velikim dijelovima [[Afrika|Afrike]] i [[Srednji istok|Srednjeg istoka]]<ref>Groves, Colin (16 November 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press. ISBN 0-801-88221-4</ref> kao tegleće i jahaće životinje, no u svom izvornom divljem obliku su izumrle. Njihovo izvorno ponašanje u divljini može se danas sresti još jedino na uvezenim pa podivljalim dromedarima u [[Australija|Australiji]].
Jednogrbe deve su najbolje poznati članovi porodice [[deve|deva]]. Za razliku od [[baktrijska deva|baktrijskih]] odnosno [[dvogrba deva|dvogrbih deva]], dromedari, kako im i ime govori, imaju samo jednu [[grba|grbu]]<ref>Za mnemotehničko pamćenje, dobro je zapamtiti da ime "baktrijska" počinje s "B" koje ima dvije izbočine, a "dromedar" s "D", sa samo jednom izbočinom</ref>.
==Osobine==
===Općenito===
Od najsrodnije vrste, dvogrbe deve, razlikuju se već na prvi pogled jer imaju samo jednu [[grba|grbu]]. Tijelo im može biti dugo od 225 do 345 cm, visina u ramenima kreće se od 180 pa do 230 cm, a mogu doseći težinu od 300 pa do 700 kilograma. Rep im je, s dužinom od oko 50 cm, relativno kratak. Boja njihovog [[krzno|krzna]] najčešće je boje pijeska, no mogu biti i drugačije, od gotovo bijele do krajnje tamno smeđe. Dromedari, u odnosu na [[baktrijska deva|baktrijske]], imaju relativno kratku [[dlaka|dlaku]], nešto dužu i tamniju na grbi, vratu i ramenima.
Suprotno većini drugih [[parnoprstaši|parnoprstaša]] koji se oslanjaju na vrhove prstiju "obučene" u [[kopito]], deve dodiruju tlo predzadnjim i zadnjim člancima prstiju. Nemaju kopita nego samo savijene nokte koji štite samo prednji rub stopala. Prsti se oslanjaju na elastične "jastučiće" od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] koji tvore široko, žuljevito stopalo. Po dva prsta (treći i četvrti) čine središnju os, dok su ostali prsti potpuno zakržljali. Pored toga, deve se kreću izmjenično podižući lijevi odnosno desni par noge istovremeno, zbog čega se u hodu izraženo ljuljaju.
Životinje imaju dugačak, savijen vrat i izduženu, relativno malu glavu. Gornja usna im je rascijepljena, a radi zaštite od oluje [[oko|oči]] imaju dvostruki red dugih trepavica i obrva<ref>Životinje, Velika ilustrirana enciklopedija, Izdavač Mozaik knjiga Zagreb, ISBN 953-196-088-7</ref>, a [[nos]]nice su dva proreza koje u pješčanoj oluji mogu zatvoriti. Želudac im, kao kod svih deva, ima više odjeljaka što olakšava [[probava|probavu]] biljne hrane, a za razliku od [[preživači|preživača]] u želucu imaju žlijezde.
===Pohranjivanje hrane i vode===
Kako bi mogle prelaziti prostore bez vode i hrane, deve su bile prisiljene razviti načine za njihovo pohranjivanje. U [[grba]]ma pohranjuju [[masti]] čije naknadno korištenje omogućuje životinjama, da izdrže do 30 dana bez hrane. Zalihu vode, koja se kreće oko 100 do 150 litara i dovoljna je da životinja izdrži 2 tjedna bez pića, spremaju u svom želučanom sustavu. Kod popunjavanja zalihe vode, deve starog svijeta pokazuju zapanjujuću sposobnost da u roku od 10 minuta mogu popiti i "spremiti" više od 100 litara. U vrijeme dok ne pije vodu, bez posljedica po zdravlje dromedari mogu izgubiti i do 25% tjelesne težine, a zatim u roku od 10 minuta, pijenjem ponovo vratiti tjelesnu težinu izgubljenu znojenjem.
[[Slika:Camelsfootforexceedinglyimportantarticle.jpg|thumb|190px|Stopalo dromedara]]
===Tjelesna temperatura===
Kao i druge toplokrvne životinje, i dromedari sprječavaju eventualno pregrijavanje tijela u principu isparavanjem [[voda|vode]] ([[znoj]]enjem). Kako bi pri tome neizbježan gubitak vode smanjile na najmanju moguću mjeru, ove deve su, kao prilagodbu na svoj okoliš, razvile dodatne osobine. Tu spada prije svega sposobnost, neobična za toplokrvne životinje, da do određene mjere promjene vlastitu tjelesnu temperaturu. Deva može noću, bez da zato mora
isparavi vodu, toplinsku energiju prenijeti direktno na hladni noćni [[zrak]] i tako sniziti tjelesnu temperaturu na 34°C. Tijekom dana, temperatura im se polako penje do 41,7°C što za životinju od 500 kg čini količinu topline od oko 12.000 kJ (oko 3000 kcal). Za odvod iste količine topline isparavanjem vode, teorijski bi životinja trebala potrošiti oko 5 litara, no u stvarnosti bi bila potrošena veća količina od teorijski predviđene. Ovu naročitu sposobnost reguliranja tjelesne temperature deva koristi samo u slučaju nedovoljne raspoložive količine vode. Ako ima dovoljno vode, deva održava stalnu tjelesnu temperaturu.
I [[krzno]] pomaže devama u štednji vode. Snažno dnevno sunčevo zračenje većim dijelom apsorbira vanjski sloj krzna. Pri tome se vanjski sloj zagrije na temperaturu koja je viša od temperature okolnog zraka, pa dio toplotne energije prelazi na okolni zrak. Ostatak toplinske energije, zbog toplotne izolacije donjih dijelova krzna, samo polagano može doprijeti do tijela deve. Ako sunčevo zračenje dolazi direktno na [[koža|kožu]] životinje, mora se snažnije hladiti kako bi zadržala podnošljivu temperaturu. Zbog toga, ošišane deve troše oko 50% više vode na [[znoj]]enje od neošišanih.
Deve su razvile još jedan mehanizam za minimiranje potrošnje vode. [[Urin]] deva je vrlo koncentriran, a u završnom dijelu [[debelo crijevo|debelog crijeva]] izvlači se voda iz [[izmet]]a do mjere, da se izmet, navodno, može odmah bez dodatnog sušenja koristiti kao gorivo.
Ove neobične osobine deva navele su ljude i na pretpostavke, da one raspolažu i drugim osobinama, kao da se hlade izdahnutim zrakom ili da se [[eritrociti]] deva mogu povećati 200 puta radi spremanja vode. To nije točno, no točno je da sluznicom u nosu iz izdahnutog zraka apsorbiraju paru. Pored toga, vjerovalo se, da se eritrociti deva, koji imaju ovalni oblik, mogu rastegnuti za oko 200 do 250°svoje veličine. Niti to nije točno. Ovakav oblik eritrocita samo omogućuje lakšu cirkulaciju [[krv]]i<ref>Životinje, Velika ilustrirana enciklopedija, Izdavač Mozaik knjiga Zagreb, ISBN 953-196-088-7</ref> u specifičnim uvjetima.
==Reference==
Line 34 ⟶ 56:
{{mrva-život}}
[[Kategorija:Parnoprstaši]]
[[Kategorija:Odomaćene životinje]]
<!--interwiki-->
[[af:Dromedaris]]
| |||