Šume brdskog pojasa Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 20:
== Šume bukve s bekicom (''Luzulo-Fagetum'') ==
Rastu na strmim, najčešće sjevernim padinama, na nadmorskim visinama do 800 m. Razvijaju se na '''kiselim tlima''' iznad [[Silikat|'''silikatne''']] podloge ili na dubokim ispranim
tlima iznad [[Vapnenac|'''karbonatne''']] podloge. Rasprostranjene su osobito u gorju sjeverozapadne Hrvatske ([[Macelj|Macelj]], [[Ivanščica|Ivanščica]], [[Medvednica|Medvednica]], [[Samoborsko gorje|Samoborsko gorje]], [[Papuk|Papuk]], [[Psunj|Psunj]]), dok su u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] i [[Lika|Lici]] razvijene na vrlo malim površinama radi prevladavajuće
vapnenačke geološke podloge.
Za razliku od prethodno opisanih brdskih bukovih šuma, '''acidofilne''' bukove šume su vrlo jednoličnog sastava, znatno siromašnije vrstama i vrlo uniformne na području cijele Europe. Razlog tomu je '''kiselost''' tla koja nepovoljno djeluje na razvoj većine biljnih vrsta, a uz to kisela tla su redovno i vrlo siromašna hranjivim tvarima.
U sloju drveća dominantna je [[Bukva|bukva]]. Na manjim nadmorskim visinama uz bukvu mogu rasti još i [[Hrast kitnjak|hrast kitnjak]], [[Kesten|pitomi kesten]] i [[Breza|breza]], a na većim nadmorskim visinama [[Jela|jela]] i [[Smreka|smreka]]. Sloj grmlja je vrlo slabo razvijen i u njemu najčešće rastu [[Borovnica|'''borovnica''']] (''Vaccinium myrtillus'') i [[Žutilovka|'''žutilovka''']] (''Genista tinctoria''). U prizemnom sloju raste također mali broj acidofilnih vrsta, npr. [[Bekica|'''bekica''']] (''Luzula albida''), [[Runjika|'''runjike''']] (''Hieracium sylvaticum'' i ''H. racemosum''), [[Bujad|'''bujad''']] (''Pteridium aquilinum''), [[Kupina|'''kupine''']] (''Rubus'' spp.) i više vrsta [[Mahovina|mahovina]].
== Primorske šume bukve (''Seslerio-Fagetum'') ==
| |||