Razlika između inačica stranice »Vegetacija Hrvatske«

Dodano 1.749 bajtova ,  prije 12 godina
== Eurosibirsko-sjevernoamerička regija ==
 
Eurosibirsko-sjevernoamerička regija, tj. njena europska subregija, obuhvaća kontinentalni dio Hrvatske,. kojiOn se dijeli na pet pojasa: nizinski, brežuljkasti, brdski, gorski i pretplaninski.
#[[Nizinski pojas|'''Nizinski pojas''']] obuhvaća:
##Šume [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] sa [[Žutilovka|žutilovkom]] - biljna zajednica '''''Genisto elatae-Quercetum roboris'''''
##Šume [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] i [[Obični grab|običnog graba]] - biljna zajednica '''''Carpino betuli-Quercetum roboris'''''
##Šume [[Poljski jasen|poljskog jasena]] - biljna zajednica '''''Leucoio-Fraxinetum angustifoliae'''''
##Šume [[Crna joha|crne johe]]
###Šume crne johe s dugoklasim šašem - biljna zajednica '''''Carici elongatae-Alnetum glutinosae'''''
##Šume [[Vrba|vrba]] i [[Topola|topola]]
###Šume crne johe s trušljikom - biljna zajednica '''''Frangulo-Alnetum glutinosae'''''
##Šume [[Vrba|vrba]] i [[Topola|topola]] - više tipova zajednica
###Grmolike šume rakite - biljna zajednica '''''Salicetum purpurae'''''
###Grmolike šume bademaste vrbe - biljna zajednica '''''Salicetum triandrae'''''
###Šume bijele vrbe - biljna zajednica '''''Galio-Salicetum albae'''''
###Mješovite vrbovo-topolove šume - biljna zajednica '''''Salici-Populetum'''''
###Šume bijele topole - biljna zajednica '''''Populetum albae'''''
###Mješovite topolove šume - biljna zajednica '''''Populetum nigro-albae'''''
#[[Brežuljkasti pojas|'''Brežuljkasti pojas''']] obuhvaća:
##Šume [[Hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[Obični grab|običnog graba]] - biljna zajednica '''''Epimedio-Carpinetum betuli'''''
##Šume [[Hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[Pitomi kesten|pitomog kestena]] - biljna zajednica '''''Querco-Castaneetum sativae'''''
##Termofilne šume s [[Crni grab|crnim grabom]] i [[Hrast medunac|hrastom meduncem]] - biljna zajednica '''''Querco-Ostryetum carpinifoliae'''''
#[[Brdski pojas|'''Brdski pojas''']] obuhvaća:
##Brdske šume [[Bukva|bukve]] - biljna zajednica '''''Lamio orvalae-Fagetum'''''
##Acidofilne šume [[Bukva|bukve]] s [[Bekica|bekicom]] - biljna zajednica '''''Luzulo-Fagetum sylvaticae'''''
##Primorske šume [[Bukva|bukve]] s [[Jesenska šašika|jesenskom šašikom]] - biljna zajednica '''''Seslerio autumnalis-Fagetum'''''
##Reliktne šume [[Lipa (biljka)|lipe]] i [[Tisa|tise]] - biljna zajednica '''''Tilio-Taxetum'''''
##Reliktne šume [[Crni bor|crnog bora]]
#[[Gorski pojas|'''Gorski pojas''']] obuhvaća:
##Šume [[Bukva|bukve]] i [[Jela|jele]]
###Dinarske šume bukve i jele - biljna zajednica '''''Omphalodo-Fagetum''''' ili '''''Abieti-Fagetum "dinaricum"'''''
##Šume [[Jela|jele]] s [[Rebrača|rebračom]]
###Panonske šume bukve i jele - biljna zajednica '''''Abieti-Fagetum "pannonicum"'''''
##Šume [[Jela|jele]] s [[Rebrača|rebračom]] - biljna zajednica '''''Blechno-Abietetum'''''
#[[Pretplaninski pojas|'''Pretplaninski pojas''']] obuhvaća:
##Subalpske šume [[Bukva|bukve]] - biljna zajednica '''''Homogyno sylvestris-Fagetum'''''
##Klekovinu [[Bor krivulj|bora krivulja]] - biljna zajednica '''''Lonicero borbasiane-Pinetum mugi'''''
##Šume [[Smreka|smreke]]
###biljna zajednica '''''Aremonio-Piceetum''''' na mrazištima
###biljna zajednica '''''Listero-Piceetum abietis''''' na strmim vapnenačkim stijenama
 
Ova regija obuhvaća velika šumska područja [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] ([[Sibir|Sibira]]) i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. U toplijim dijelovima razvijena je listopadna vegetacija, a u hladnijim crnogorična, kojoj pripadaju ogromna prostranstva sibirske i kanadske [[Tajga|tajge]].
 
Kontinentalni dio Hrvatske u cijelosti pripada ovoj velikoj regiji, i to njenom južnom rubu, koji graniči s mediteranskom regijom. Posljedica toga je da kontinentalni dio Hrvatske karakteriziraju razni tipovi bjelogoričnih, listopadnih šuma, ali istovremeno na toplijim staništima rastu i mnoge termofilne submediteranske vrste, kojima se pridružuju i mnoge ilirske vrste. '''''Ilirske vrste''''' su one kojima je centar rasprostranjenja sjeverozapadni dio [[Balkan|Balkana]], odnosno područje [[Dinaridi|Dinarida]]. Toj skupini pripadaju mnoge stare vrste koje su na ovom području preživjele ledena doba, dok su u srednjoj i sjevernoj Europi izumrle, tako da su danas uglavnom endemične za ovo područje i znatno pridonose bogatstvu i posebnosti flore i vegetacije. Također, u vrijeme ledenih doba, mnoge vrste sa sjevera prodrle su u područje jugoistočne Europe i ovdje se zadržale do danas. Dakle, iako je dio velike eurosibirsko-sjevernoameričke regije, zbog svog južnog položaja u susjedstvu mediteranske regije i slabijeg utjecaja ledenih doba, kontinentalni dio Hrvatske izdvaja se u posebnu [[Ilirska provincija|'''Ilirsku provinciju''']] [[Europska subregija|europske subregije]]. Ovisno o ekološkim, te osobito klimatskim čimbenicima, razlikuju se, kako je već navedeno, nizinski, brežuljkasti, brdski, gorski i pretplaninski pojas, što vegetaciju čini iznimno bogatom. [[Klimazonalna vegetacija|'''Klimatogenu''']] (klimazonalnu) [[Klimazonalna vegetacija|'''vegetaciju''']], vegetaciju koja se razvija pod dominantnim utjecajem opće klime, a ne nekog lokalnog čimbenika (npr. velike količine vode, strme stijene, djelovanje čovjeka) u ilirskoj provinciji čine [[Šuma|'''šume''']]. Krajnji sjeveroistočni dio Hrvatske pod utjecajem je suhe [[Stepa|stepske]] klime, tako da se on izdvaja u posebni '''panonski sektor''' [[Srednjoeuropska provincija|srednjoeuropske provincije]]. Za panonski sektor značajno je da primarnu (klimatogenu) vegetaciju ne čine šume, nego [[Stepa|'''stepski travnjaci''']], koji su do danas gotovo u cijelosti pretvoreni u plodne obradive površine.
 
Dakle, iako je dio velike eurosibirsko-sjevernoameričke regije, zbog svog južnog položaja u susjedstvu mediteranske regije i slabijeg utjecaja ledenih doba, kontinentalni dio Hrvatske izdvaja se u posebnu [[Ilirska provincija|ilirsku provinciju]] europske subregije. Ovisno o ekološkim, te osobito klimatskim čimbenicima, razlikuju se, kako je već navedeno, nizinski, brežuljkasti, brdski, gorski i pretplaninski pojas, što vegetaciju čini iznimno bogatom. U ilirskoj provinciji klimatogenu (klimazonalnu)vegetaciju čine [[Šuma|'''šume''']].
 
[[Klimazonalna vegetacija]] je vegetacija koja se razvija pod dominantnim utjecajem opće klime, a ne nekog lokalnog čimbenika (npr. velike količine vode, strme stijene, djelovanje čovjeka).
 
Krajnji sjeveroistočni dio Hrvatske pod utjecajem je suhe [[Suha klima|stepske]] klime, tako da se on izdvaja u posebni '''panonski sektor''' [[Srednjoeuropska provincija|srednjoeuropske provincije]]. Za panonski sektor značajno je da primarnu (klimatogenu) vegetaciju ne čine šume, nego [[Stepa|'''stepski travnjaci''']], koji su do danas gotovo u cijelosti pretvoreni u plodne obradive površine.
 
Ravnice i brežuljci prostranog nizinskog područja sastoje se od [[Holocen|aluvijalnih]] i [[Pleistocen|diluvijalnih]] naslaga. Ostala su područja najvećim dijelom izgrađena od [[Vapnenac|vapnenca]] i [[Dolomit|dolomita]] različitih geoloških formacija. Klimatski ovo područje je vrlo raznoliko, a od sredozemne regije razlikuje se nižim temperaturama i dovoljnom količinom padalina u ljetnim mjesecima, tako da ne dolazi do perioda izrazite ljetne suše.
76

uređivanja