Vegetacija Hrvatske: razlika između inačica

Eurosibirsko-sjevernoamerička regija, tj. njena europska subregija, obuhvaća kontinentalni dio Hrvatske,. kojiOn se dijeli na pet pojasa: nizinski, brežuljkasti, brdski, gorski i pretplaninski.

##Šume [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] sa [[Žutilovka|žutilovkom]] - biljna zajednica '''''Genisto elatae-Quercetum roboris'''''

##Šume [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] i [[Obični grab|običnog graba]] - biljna zajednica '''''Carpino betuli-Quercetum roboris'''''

##Šume [[Poljski jasen|poljskog jasena]] - biljna zajednica '''''Leucoio-Fraxinetum angustifoliae'''''

##Šume [[Hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[Obični grab|običnog graba]] - biljna zajednica '''''Epimedio-Carpinetum betuli'''''

##Šume [[Hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[Pitomi kesten|pitomog kestena]] - biljna zajednica '''''Querco-Castaneetum sativae'''''

##Termofilne šume s [[Crni grab|crnim grabom]] i [[Hrast medunac|hrastom meduncem]] - biljna zajednica '''''Querco-Ostryetum carpinifoliae'''''

##Brdske šume [[Bukva|bukve]] - biljna zajednica '''''Lamio orvalae-Fagetum'''''

##Acidofilne šume [[Bukva|bukve]] s [[Bekica|bekicom]] - biljna zajednica '''''Luzulo-Fagetum sylvaticae'''''

##Primorske šume [[Bukva|bukve]] s [[Jesenska šašika|jesenskom šašikom]] - biljna zajednica '''''Seslerio autumnalis-Fagetum'''''

##Reliktne šume [[Lipa (biljka)|lipe]] i [[Tisa|tise]] - biljna zajednica '''''Tilio-Taxetum'''''

##Subalpske šume [[Bukva|bukve]] - biljna zajednica '''''Homogyno sylvestris-Fagetum'''''

##Klekovinu [[Bor krivulj|bora krivulja]] - biljna zajednica '''''Lonicero borbasiane-Pinetum mugi'''''

Kontinentalni dio Hrvatske u cijelosti pripada ovoj velikoj regiji, i to njenom južnom rubu, koji graniči s mediteranskom regijom. Posljedica toga je da kontinentalni dio Hrvatske karakteriziraju razni tipovi bjelogoričnih, listopadnih šuma, ali istovremeno na toplijim staništima rastu i mnoge termofilne submediteranske vrste, kojima se pridružuju i mnoge ilirske vrste. '''''Ilirske vrste''''' su one kojima je centar rasprostranjenja sjeverozapadni dio [[Balkan|Balkana]], odnosno područje [[Dinaridi|Dinarida]]. Toj skupini pripadaju mnoge stare vrste koje su na ovom području preživjele ledena doba, dok su u srednjoj i sjevernoj Europi izumrle, tako da su danas uglavnom endemične za ovo područje i znatno pridonose bogatstvu i posebnosti flore i vegetacije. Također, u vrijeme ledenih doba, mnoge vrste sa sjevera prodrle su u područje jugoistočne Europe i ovdje se zadržale do danas.

Dakle, iako je dio velike eurosibirsko-sjevernoameričke regije, zbog svog južnog položaja u susjedstvu mediteranske regije i slabijeg utjecaja ledenih doba, kontinentalni dio Hrvatske izdvaja se u posebnu [[Ilirska provincija|'''Ilirskuilirsku provinciju''']] [[Europska subregija|europske subregije]]. Ovisno o ekološkim, te osobito klimatskim čimbenicima, razlikuju se, kako je već navedeno, nizinski, brežuljkasti, brdski, gorski i pretplaninski pojas, što vegetaciju čini iznimno bogatom. U ilirskoj provinciji klimatogenu (klimazonalnu)vegetaciju čine [[Klimazonalna vegetacijaŠuma|'''Klimatogenušume''']]. (klimazonalnu)

[[Klimazonalna vegetacija|'''vegetaciju''']], vegetacijuje vegetacija koja se razvija pod dominantnim utjecajem opće klime, a ne nekog lokalnog čimbenika (npr. velike količine vode, strme stijene, djelovanje čovjeka) u ilirskoj provinciji čine [[Šuma|'''šume''']].

Krajnji sjeveroistočni dio Hrvatske pod utjecajem je suhe [[StepaSuha klima|stepske]] klime, tako da se on izdvaja u posebni '''panonski sektor''' [[Srednjoeuropska provincija|srednjoeuropske provincije]]. Za panonski sektor značajno je da primarnu (klimatogenu) vegetaciju ne čine šume, nego [[Stepa|'''stepski travnjaci''']], koji su do danas gotovo u cijelosti pretvoreni u plodne obradive površine.