Filozofija uma: razlika između inačica

[[Slika:John Searle 2002.jpg|thumb|[[John Searle]] - jedan od najutjecajnijih filozofa uma, zagovornik [[biološki naturalizam|biološkog naturalizma]] (Sveučilište Berkeley, 2002)]]

Intencionalnost je kapacitet mentalnih stanja da budu usmjerene prema ili u relaciji sa nečim iz vanjskog svijeta.<ref name="Searleint" /> Ovo svojstvo mentalnih stanja nameče da imaju [[mentalni sadržaj|sadržaj]] i [[semantika|semantičke referente]] i stoga im se mogu odrediti istinosne vrijednosti. Kada se ta stanja reduciraju na prirode procese nastaju problemi: prirodni procesi nisu istiniti ili neistiniti; oni se jednostavno događaju.<ref>{{cite book | author=Fodor, Jerry | title=Psychosemantics. The problem of meaning in the philosophy of mind | publisher=MIT Press | location=Cambridge | year=1993 | id=ISBN 0-262-06106-6 }}</ref> Ne bi imalo smisla reći da je prirodni proces istinit ili neistinit. Ali mentalne ideje i prosudbe su istinite ili neistinite stoga kako mentalna stanja (ideje i prosudbe) mogu biti prirodni procesi? Mogućnost određivanja semantičke vrijednosti idejama mora značiti da te ideje su o činjenicama. Stoga, na primjer ideja da je [[Herodot]] povjesničar referira se na Herodota i na činjenicu da je bio povjesničar. Ako je činjenica istinita onda je i stanje istinito; drugačije neistinito je. Ali otkud dolazi ta relacija? U mozgu se nalaze samo elektrokemijski procesi i doimaju se da nemaju veze sa Herodotom.<ref name="Int" />

==Izvori==