Mitovi o stvaranju: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m dodavanje referenci
Redak 1:
'''Mitovi o stvaranju''' su simbolične pripovijesti o podrijetlu [[svemir]]a ili [[kozmos]]a. Podrijetlo kozmosa jedna je od glavnih tema svih [[mitologija]]. Mitolozi često razlikuju prave mitove o [[stvaranje|stvaranju]], ili [[kozmogonija|''kozmogonije'']], i ''[[mitovi o podrijetlu|mitove o podrijetlu]]''. Kozmogonije pripovijedaju kako je svemir postao ili je stvoren iz nekog prvobitnog stanja. Kozmogonijski mitovi općenito svoj vrhunac dosežu u stvaranju [[čovjek|ljudskog roda]], nakon čega mitski kozmos postaje sličan svijetu ljudskog iskustva. Mitovi o podrijetlu daju objašnjenje kako su nastala kasnija obilježja poznatoga svijeta, kao što su ljudska bića, [[životinje]] i [[društvo|društveni poredak]].<ref>[[Bruce Vawter]], "Creation stories", u: ''Microsoft Student with Encarta Premium 2007'' (DVD), Microsoft Corporation, Redmond 2007.</ref> Ovi su mitovi obično nastavak kozmogonije i od nje preuzimaju temeljnu strukturu.<ref>[[Mircea Eliade]], ''Mit i zbilja'', Matica hrvatska, Zagreb 1970, 23.</ref>
 
== Narav i značaj mitova o stvaranju ==
Mitovi o stvaranju jedan su od najranijih pokušaja čovječanstva da dadne odgovor na neka od najdubljih pitanja o naravi i podrijetlu univerzuma. Na ta pitanja i danas pokušavamo dati odgovor.<ref>Bernard Doyle, "Creation myths", u: ''Encyclopedia Mythica'' ([http://www.pantheon.org/articles/c/creation_myths.html http://www.pantheon.org/articles/c/creation_myths.html]).</ref> Kozmogonija nudi etiologiju postojećeg svijeta ili poretka te također pridonosi njegovoj stabilnosti.<ref>M. Hutter, "Kosmogonie", u: ''Lexikon für Theologie und Kirche'', sv. VI, Herder, Freiburg-Basel-Wien 2006, 398.</ref> Međutim, kozmogonijski mit nikada nije jednostavno etiološki, jer se bavi krajnjim izvorom svih stvari. Mitovi o stvaranju su temelj za čovjekovu orijentaciju u svijetu. Oni definiraju čovjekovo mjesto u univerzumu i kakve odnose čovjek treba gajiti prema drugim ljudima, prirodi i cijelom svijetu; oni daju osnovni ton koji određuje sve druge geste, čine i strukture u nekoj [[kultura|kulturi]].
 
Premda mit o stvaranju (ili kozmogonijski mit) ne vodi nužno k svom ritualnom izražaju, [[ritual]] je često [[drama]]tski prikaz mita. Ta se dramatizacija izvodi da bi se naglasila trajnost i učinkovitost središnjih tema mita, kao izvora i temelja vrijednosti u kulturi. U većini [[religija|religioznih]] zajednica postoji predodžba o svetom i profanom vremenu. Na temelju kozmogonijskog mita ustanovljuje se ''sveto'', ili ''stvarno'', vrijeme. To je vrijeme ono najdjelotvornije za život zajednice, a dramatizacija (upriličenje) mita o stvaranju omogućuje zajednici da sudjeluje u vremenu koje je drukčije kvalitete od običnoga vremena. Ne radi se ovdje o prisjećanju, nego o obnavljanju dalekih mitskih događaja.