Radamant: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
dodaci |
||
Redak 1:
'''Radamant''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ραδαμάνθυς}}''', ''Radamánthys'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] bio je [[Zeus]]ov i [[Europa (mitologija)|Europin]] sin, [[Minos]]ov i [[Sarpedon]]ov brat, a odgojio ga je [[Asterion]]. Jedan je od
== Mitologija ==
=== [[Minos]] ===
Prema legendi, vladao je [[Kreta|Kretom]] prije [[Minos]]a te je donio zakone koje su i sami [[Sparta]]nci preuzeli. Ljubomoran na njegovu slavu, [[Minos]] ga je protjerao iz zemlje nakon što je došao na vlast. Ondje se oženio [[Alkmena|Alkmenom]], [[Heraklo]]vom majkom kojoj je umro muž [[Amfitrion]].
=== Milet ===
[[Platon]] u svojem djelu ''[[Gorgija]]'' govori da je Radamant, zahvaljujući svojoj nepopustljivosti i čvrstini, postao jedan od tri suca u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]] i vladar [[Elizijske poljane|Elizija]]. Sudio je svim [[Azija|Azijcima]], [[Eak]] je sudio [[Europa|Europljanima]], a [[Minos]] je imao odlučujući glas.▼
Asterije, [[Kreta|kretski]] kralj posvojio je tri [[Zeus]]ova i [[Europa (mitologija)|Europina]] sina - [[Minos]]a, [[Sarpedon]]a i Radamanta. Jednom su se braća svađala oko prekrasnog dječaka u kojeg su se sva trojica zaljubila. Zvao se Milet, sin [[Apolon]]a i [[Areja|Areje]] i volio je [[Sarpedon]]a te se Minos osvetio zarativši i osvojivši cijeli otok. Sarpedon je s Miletom pobjegao u Likiju gdje je Milet osnovao istoimeni grad. Druga inačica mita govori da se Milet zvao Atimnije te da je bio [[Zeus]]ov i [[Kasiopeja (mitologija)|Kasiopejin]] sin.
=== [[Had (podzemni svijet)|Podzemni svijet]] ===
▲[[Homer]] piše da živi na [[Elizijske poljane|Elizijskim poljanama]]. [[Platon]] u svojem djelu ''[[Gorgija]]'' govori da je Radamant, zahvaljujući svojoj nepopustljivosti i čvrstini, postao jedan od tri suca u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]] i vladar [[Elizijske poljane|Elizija]]. Sudio je svim [[Azija|Azijcima]], [[Eak]] je sudio [[Europa|Europljanima]], a [[Minos]] je imao odlučujući glas. [[Vergilije]] također piše da je bio jedan od kažnavatelja i sudaca u podzemnom svijetu. [[Pindar]] navodi da je bio jedini sudac i [[Kron]]ova desna ruka.
== Literatura ==
* [[Homer]]: ''[[Odiseja]]'' (IV., 564.; VII., 322. - 324.).
* [[Pindar]]: ''Ode'', olimpijske (II., 74. - 77) i pitijske (II., 73. - 74.)
* [[Platon]]: ''[[Gorgija]]'' (523. - 524.)
* [[Vergilije]]: ''[[Eneida]]''
== Vanjske poveznice ==
| |||