Božidar Adžija: razlika između inačica

Privučen Masarykom, studirao je u [[Prag]]u, gdje je doktorirao pravo. Nakon povratka iz rata u [[Drniš]]u je [[1918]]. izabran za člana Narodnog vijeća SHS-a. Bio je urednik lista ''Sloboda'' te povjerenik za socijalnu politiku ''Zemaljske vlade'', ali podnosi ostavku. Zapostavlja stranačku politiku i bavi se zaštitom, osiguranjem, obrazovanjem i sindikalnim organiziranjem radnika. Osnivač je ''Radničke čitaonice i biblioteke'' 1926/27. godine. Godine [[1935]]. pristupio je KP-u i postao predsjednik Stranke radnog naroda. Neovisno o političkim dužnostima i ideološkim razmiricama, uvijek je uz konkretna radnička prava, te pokretač niza aktivnosti zagrebačke ''Radničke komore'', jedan od prvih koji je upozoravao na fašističku opasnot, ostajući izvan ortodoksne komunističke ideologije. Autor je brojnih stručnih i popularnih studija i brođurabrošura iz filozofskog, političkog, ekonomskog, sociološkog i drugih područja. Uhićivao ga je i zatvarao jugoslavenski režim, a utamničili u Kerestincu i pogubili ustaše.