Prva opsada Sigeta: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sombrero (razgovor | doprinosi)
m - kategorija "Povijest Hrvatske"; + kategorija "Povijest Hrvatske 1527.-1790." (HotCat)
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
Prije opsade Sigeta bosanski [[Turci]] su 3 puta provalili u [[Hrvatska|Hrvatsku]] i Slavoniju te opustošili imanja nekih velikaša, no to je bila samo predigra za [[Osmansko carstvo|osmanlijski]] glavni pothvat tj. opsadu Sigeta. [[29. svibnja]] prije opsade Sigeta ban [[Nikola Šubić Zrinski|Nikola Zrinski]] u pismu kapetanu Horvatu piše da je kralj zapovjedio da se u Siget pošalje 200 pješaka.
 
Dana [[9. lipnja]] javlja kapetan Horvat svome prijatelju Valentinu Madžaru u Kaniži da begler-begove čete kruže oko grada. Dva dana kasnije 11. lipnja [[1556]] opasao je Ali-Paša u 6 sati u jutro grad i utvrdu i počeo na njega udarati. Sva Turska vojska brojila je zajedno sa seljacima do 10 000 ljudi, a vodili su je osim Ali-Paše i još neki begovi (Derviš-beg, Ahmet-beg, Osman-beg). U gradu je bilo oko 2950 ljudi, a od toga jedva 200 ljudi doraslih oružju. K omu bilo je i 600-800 plaćenika koji se nisu željeli boriti jer nisu primili plaće. Već 14. lipnja grad je bilabio tako razvaljenarazvaljen i spaljenaspaljen da su se branitelji morali skloniti u samu tvrđavu. Ali-paša je bio spreman ostati pod gradom 2 mjeseca, te su neprestano dolazile nove čete pa mu je tako vojska narasla na 25 000 ljudi. Već 17. lipnja javlja Marko Stančić da nije imao ni jednog sata pokoja otkad je Siget opsjednut, ali uza sve to on je hrabro odbijao turske juriše tjednima. Dana 10. srpnja javlja kralju: "Ako ne bude brzo pomoći, propadosmo i mi i grad". Bila je krajnja nužda jer su utvrde gradske bile razvaljene ili od Turaka osvojene, a jarak oko grada zemljom zatrpan.
 
Međutim oko Kaniže se skupila vojska od 10 000 ljudi pod [[ban]]om Nikolom Zrinskim i [[palatin]]om Tomom Nadaždijem koja je 19. srpnja udarila na grad [[Bobovac]] (Bobovišće) te je tako Ali-Paša morao ostaviti Siget i krenuti prema Bobovcu. U borbama oko Bobovca Ali-Paša nije bio sretan, ali ni kršćanska vojska nije održala potpunu pobjedu te se morala povući prema Kaniži. Ali-Paša je krenuo opet podsjednuti Siget, no pošto je kapetan Marko Stančić Horvat popravio i ponovno utvrdio Siget, Ali-PAšaPaša mu sa oslabljenom vojskom nije mogao ozbiljnije zaprijetiti. Ali-paša je oko Bobovca i Sigeta izgubio oko 10 000 ljudi.
 
Sretna obrana Sigeta dojmila se i Hrvatske i Ugarske. Hrvate je osobito radovalo što je baš Hrvat obranio taj grad. Juraj Drašković čestitao je [[14. kolovoza]] Marku Stančiću Horvatu obranu Sigeta pismom u kojemu piše: "Čestitam osobito radi obrane Sigeta i svega što je bilo u njemu, to više što vidimo da je vaše gospodstvo cvijet našeg naroda i Hrvat. Proslavilo je naime vaše gospodstvo tim dičnim djelom ne samo sebe nego i sve nas Hrvate"