Inačica od 10. srpnja 2008. u 18:22 uredi Markus cg (razgovor \| doprinosi) 515 edits m poveznice ← Starija izmjena		Inačica od 10. srpnja 2008. u 18:23 uredi ukloni ovu izmjenu Markus cg (razgovor \| doprinosi) 515 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: ==Pripreme pobune== Kolovoza [[1908.]] u Podgorici je oformljena tajna organizacija koju su sačinjavali protivnici Kneza [[Nikola I. Petrović\|Nikole I. Petrovića]], povezani s oporbenim frakcijama u [[Crnogorska narodna skupština\|~~Crnogorsakoj~~Crnogorskoj narodnoj skupštini]] i djelom crnogorske političke emigracije u [[Beograd\|Beogradu]]. Ova je organizacija imala ''Privremeni statut narodnog ustrojstva u borbi za građanske slobode i jednakopravnost'' kojim se zagovaralo razvlašćivanje Kneza Nikole ali ne mirnim, parlamentarnim putem, no nasilnim aktom svrgavanja - ubojstvom. Do naredne godine, u ljeto [[1909.]] organizacija je imala kapilarne podružnice u plemenima [[Vasojevići]], [[Kuči]] i [[Bratonožići]], te navodno oko 1.000 članova-urotnika. Srpnja 1909. održano je novo konspirativno vijećanje u jednoj [[podgorica\|podgori]]čkoj kafani tijekom kojeg je odlučeno da oružni ustanak izbije u ljeto [[1910.]] godine a da će se dotle obaviti sustavne pripreme. Redak 16: Krivnja je bila dokazana ili je najvećim dijelom bila pokajnički priznata od počinitelja urote. No, Veliki vojni sud to nije uzimao kao olakotne okolnosti: 11 urotnika je osuđeno na smrt, 9 na vječitu robiju a desetine drugih su osuđeni na lakše vremenske robije. U prosincu [[1909.]] presuda na smrt stijeljanjem je izvršena nad Mihailom Jojićem, Petrom Đinovićem, Radisavom Račićem, Ilijom Petrovićem i Petrom Mitrovićem. Šestorica drugih osuđenika na smrt uspjela je pobjeći za Srbiju. Dokazana je i urotnička uloga dijela crnogorske političke ~~emigracie~~emigracije u [[Beograd\|Beogradu]] koja je imla potporu tamošnjih vlasti. ==Zanimljivost==

Kolašinska afera: razlika između inačica