Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 20:
Istočnu granicu svog rasprostranjenja dosiže na obroncima [[Dilj|Dilja]] kod [[Đakovo|Đakova]]. Dobro je razvijen oko gorja sjeverozapadne Hrvatske, te u središnjoj Hrvatskoj južnije od [[Karlovac|Karlovca]] prema obroncima [[Dinaridi|Dinarida]] i rubovima krških polja. Velike površine ovih šuma su iskrčene i pretvorene u različite tipove antropogene vegetacije, a rasprostiru se u rasponu nadmorskih visina od 150-450 m. U odnosu na srodne srednjoeuropske šume, ove se odlikuju znatno bogatijim florističkim sastavom i specifičnim ilirskim vrstama, pa ih stoga nazivamo i '''ilirskim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba'''.
Neke od tih ilirskih vrsta su [[Mišje uho|mišje uho]] (''Omphalodes verna''), [[Kukurijek|kukurjeci]] (''Helleborus dumetorum'', ''[[Velecvjetni kukurijek|H. niger]]'', ''[[Helleborus artrorubens|H. artrorubens]]''), [[Grahorica|žućkasta grahorica]] (''Vicia oroboides''), [[Režuha|režuhe]] (''[[Cardamine enneaphyllos]]'', ''[[Cardamine polyphylla|C. polyphylla]]'', ''[[Cardamine trifolia|C. trifolia]]'', ''[[Cardamine waldsteiniana|C. waldsteiniana]]''), [[Biskupska kapica|biskupska kapica]] (''Epimedium alpinum''), [[Volovsko oko|volovsko oko]] (''Hacquetia epipactis'').
Od drvenastih vrsta najvažnije su [[Hrast kitnjak|hrast kitnjak]] (''Quercus petraea'') i [[Obični grab|obični grab]] (''Carpinus betulus''). Ako se tlo zakiseljuje, počinje izostajati grab, tako da šuma konačno prelazi u čisti hrastik, a sastojine na vlažnijim staništima, u jarcima, klancima, te uz rubove potoka često su čisti grabrici. Od ostalih drvenastih vrsta česti su [[Javor|klen]] (''Acer campestre''), [[Trešnja|divlja trešnja]] (''Prunus avium''), zatim [[Brijest|brijest]] (''Ulmus glabra''), [[Javor|javori]] (''Acer pseudoplatanus'' i ''[[Acer platanoides|A.
Sloj grmlja dobro je razvijen i grade ga mnogobrojne vrste. Neke od njih su [[Ruža|poljska ruža]] (''Rosa arvensis''), [[Lijeska|lijeska]] (''Corylus avellana''), [[Kruška|divlja kruška]] (''Pyrus pyraster''), [[Likovac|likovac]] (''Daphne mezereum''), [[Glog|glogovi]] (''Crataegus monogyna'' i ''C. oxyacantha''). Sloj prizemnog rašća također je izuzetno dobro razvijen, a uz već spomenute ilirske vrste, karakterizira ga i velik broj vrsta '''proljetnica''' koje te šume čine izuzetno šarenim u proljeće prije prolistavanja drvenastih vrsta. S obzirom na vrstu tla na kojoj je razvijena, ova šumska zajednica može se podijeliti na nekoliko podtipova.
| |||