Crna Gora: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
NI (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 8:
zastava = Flag of Montenegro.svg|
grb = Coat of arms of Montenegro.svg|
službeni_jezik = '''[[Crnogorski jezik|crnogorski]]''', [[Srpski jezik|srpski]], [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Albanski jezik|albanski]] i [[Hrvatski jezik|hrvatski]] |
glavni_grad = [[Podgorica]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
Redak 39:
 
==Država==
Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine (čl.1.Ustava Crne Gore). Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo (čl.2.)
 
Glavni grad je [[Podgorica]], a prijestolnica [[Cetinje]] (čl.5).
 
Službeni jezik u Crnoj Gori je [[crnogorski jezik]], aćirilično i latinično pismo su ravnopravni, u službenoj uporabi su i [[srpski]], [[bošnjački]], [[albanski]] i [[hrvatski]] (čl. 13.).
 
[[Valuta]] koja se koristi u državi je [[euro]] iako Crna Gora službeno nije članica [[Europska unija|Europske unije]] niti Eurozone.
 
Službeni jezik je crnogorski jezik, a u uporabi su srpski, bošnjački, albanski i hrvatski.
 
Po uređenju Crna Gora je ekološka, socijalna i demokratska [[Republika|republika]].
 
Površina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s [[Hrvatska|Hrvatskom]] oko [[Prevlaka|Prevlake]]).
Line 52 ⟶ 51:
Dijeli se na [[općina|općine]].
 
Na snazi je [[Ustav]] koji je donesen u [[petak]] [[19. listopada]] 2007. godine, a proglašen u [[ponedjeljak]] [[22. listopada]] 2007.
 
Na sjeveru graniči s [[Srbija|Srbijom]], na istoku s [[Kosovo]]m, na jugoistoku s [[Albanija|Albanijom]], na zapadu s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], a na krajnjem jugozapadu s [[Hrvatska|Hrvatskom]].
Line 58 ⟶ 57:
[[Slika:Flag_of_Montenegro.svg|thumb|left|narodna i službena državna zastava]]
 
Crna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima. Zastava Crne Gore je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je ''Oj svijetla majska zoro'' (čl.4. Ustava Crne Gore).
''Zastava Crne Gore'' predstavlja rekonstrukciju povijesne vojne crnogorske zastave: Crveno platno s pozlaćenim okvirom i [[Grb|grbom]] u sredini. ''Grb Crne Gore'' čini [[Grb]] nekadašnjega [[Kralj|kralja]] Nikole iz kuće Petrović-Njegoša; dvoglavi orao koji je preuzet od nekadašnjih Crnojevića, tj. Nemanjića i predstavlja Istočno Pravoslavlje, sa štitom na kome je biblijski lav, pečat Srpske pravoslavne Crkve preuzet od nekadašnjih Balšića. Državna himna je ''Oj, svijetla majska zoro'', često mijenjana narodna pjesma, modificirana crnogorska himna iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
 
Sva ova državna simbolika je usvojena [[2004]]. godine i kontradiktorna je s pravim simbolima Crne Gore: Crveno-plavo-bijela trobojnica (koja je i narodna zastava) s izmijenjenim komunističkim grbom (Lovćen i Njegočev mauzolej s srpskim trobojkama; bez crvene zvijezde), dok himne nije bilo. Popularna narodna pjesma Onamo, 'namo! je vječna crnogorska narodna himna.
 
Republički praznik je [[13. srpnja]], po [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] iz [[1878]]. godine kojim je Crna Gora priznata za 27 nezavisnu državu [[Svijet|svijeta]] i početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije [[Osovinske sile|Sila osovine]] [[1941]]. godine.
 
==Zemljopisni položaj==
 
[[Slika:Republic-of-Montenegro-UN-16.png|thumb|right| Zemljovid]]
Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Albanija|Albanijom]] i širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lovćen i Orjen naglo urušavaju u [[Boka kotorska|Bokokotorski zaljev]]. Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na [[Jadransko more]].
 
* Najduža rijeka: Zeta koja dostiže dubinu od 500 metara.
* Najduža obala: Velika Plaža, Ulcinj - 13,000 metara
Line 120 ⟶ 114:
* [[Crnogorci]] su rasprostranjeni širom države, no žive pretežno u središnjem dijelu i u priobalju
* [[Srbi]] koji su rasprostranjeni širom države, no čine većinsko stanovništvo u brdskome sjeveru (Polimlju), u "Staroj Hercegovini" te u zapadnom dijelu [[Boka|Boke Kotorske]] (u smjeru kazaljke na satu, od Herceg-Novog obalom do
* [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] i [[Muslimani (narodnost)|narod Muslimana]] živi pretežno u crnogorskome dijelu [[Sandžak|Sandžaka]] na istokusjeveru države
* [[Albanci]] čine većinsko stanovništvo na graničnim područjima prema [[Albanija|Albaniji]], no i ima ih i prema [[Kosovo|Kosovu]]
* većina primorja i jedan dio sjevera države imaju izmješano stanovništvo s uglavnom preovladavajućim srpskim nacionalnim elementom i ponegdje crnogorskim
* [[Hrvati]] žive u Boki Kotorskoj
 
U gradu [[Ulcinj]]u živi i nekoliko stotinjaka crnoputih potomaka [[Saraceni|saracenskih]] robova iz [[Maroko|Maroka]]. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem arapskih [[gusari|gusara]].
 
==Jezik==
Line 149 ⟶ 142:
==Vjera==
 
Većina stanovništva su vjernici [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], no postoji i začeci samostalnesamostalna [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorske pravoslavne crkve]]. [[Metropolit]] crnogorsko-primorski je od [[1990]]. godine čuveni srpski pisac i veliki duhovnik [[Amfilohije Radović]]. BosanskiKatolici Srbinsu kogaokupljeni jeoko Crkva[[Kotorska ekskomuniciralabiskupija|Kotorske zbogbiskupije]] nekanonskih uvjerenja,te [[MirašBarska nadbiskupija|Barske Dedeićnadbiskupije]], osnovaomuslimani jeu [[Crnogorskaokviru pravoslavna''Islamske crkva|Crnogorskuzajednice PravoslavnuCrne Crkvu]] [[1993]]. godineGore''.
 
Stanovništvo po vjeri ([[2003]].), od ukupno 620.145: