Povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Suradnik13 (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
dopuna
Redak 34:
Većina četnika je u zadnji čas prešla na pobjedničku stranu, te su izbjegli masovne likvidacije; od svih domaćih izdajnika samo su četnici masovno amnestirani.<ref>Dragutin Pavličević "Povijest Hrvatske" ISBN 978-953-6308-71-2 s. 456</ref>
 
Naređenje za proboj Srijemskog fronta izdano je 9. travnja 1945., 3 dana kasnije (12. travnja) Prva armija je izvršila zadatak. <ref>Branko Petranović "Istorija Jugoslavije 1918.-1988." 2. knjiga s. 425</ref> [[8. svibnja]] oslobođen je [[Zagreb]], ''na prilazima Zagrebu čekale su postrojbe 10. zagrebačkog korpusa, ali nije im bio dopušten ulazak u grad pa je 1. armija prva umarširala u grad.''<ref>Dragutin Pavličević "Povijest Hrvatske" ISBN 978-953-6308-71-2 s. 458</ref> Istog je dana i službenaslužbeno kapitulirala Njemačka, što je označilo kraj rata u Europi, ali ne i u Jugoslaviji. Njemačka vojska zajedno s kvislinškim snagama nije se željela predati partizanima, nego Saveznicima, pa su se predalivećina njihovih jedinica predala tek kad su došli u Austriju, 15. svibnja na Bleiburškom polju.<ref>Marcus Tanner "Croatia" ISBN 0-300-09125-7 s. 169</ref><ref>Dragutin Pavličević "Povijest Hrvatske" ISBN 978-953-6308-71-2 s. 465</ref>
 
Što se događalo potom s 341.000 - 500.000 zarobljenih vojnika<ref>Vlašić-Vojinović "Križni put" Zagreb 1991. s. 82</ref> opsežna je tema o kojoj više govore članci [[Bleiburg]] i [[Križni put (1945.)]]. ''Velik dio ratnih zarobljenika strijeljan je, ili na drugi način pogubljen, na tlu Slovenije, a jedan dio uvršten je u kolone koje su upućene u zarobljeničke logore po unutrašnjosti Jugoslavije.''<ref>Vlašić-Vojinović "Križni put" Zagreb 1991. s. 86</ref>
 
== Izbori za Ustavotvornu skupštinu ==