Perković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MayaSimFan (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
dorada
Redak 37:
 
[[Slika:Sl. 4. Poigled na selo Perkovići.JPG|thumb|300px|Pogled na Perkoviće]]
U Perkovićima su se formirale tri cjeline: ''Selo'', ''Matići'' i ''Podnjive''. ''Selo'' je najstariji, jugozapadni dio sela. ''Matići'' (tog prezimena tu nema!) su smješteni na padini ''Srdašca'', da bi ''blago'' bilo bliže brdu, a što više zemlje ostalo za krčenje i obradu. ''Podnjive'' su novi dio sela, ispod polja oko seoske gusterne i starog nogometnog igrališta, uz cestu od željezničke postaje Perković, koja preko ''Mravničke rampe'' vodi za [[Mravnica|Mravnicu]] i [[Primorski Dolac]], prema [[Split]]u. U ''Podnjivama'' su kuće mladih obitelji, a oko gusterne su i sportski tereni (nogometno i košarkaško igrališšteigralište). Gusterna je izgrađena [[11. rujna]] [[1911.]], što se i danas može prošitatipročitati uklesano u kamenu ispred česme.
 
Na ''Srdašcu'' su predjeli: ''Umac'', ''Umčina'', ''Peavac'', ''Klančac'', ''Zeljar'', ''Privije'', ''Potajuše'', ''Vidogradine'' i drugi. Ispod ''Vinogradina'' nalazi se ''Pećina''. Ima dva ulaza, a na zidu ispred većeg ulaza u kamenu je udubljenje, za koje legenda kaže da su to ''naćve'' u kojima su ''vile'' mijesile kruh. Na padini ''Srdašca'' prema lokvi ''Stavožer'' je jama ''[[Zvekača]]'', za koju se priča da je podzemnim kanalima
Redak 61:
Dana [[30. travnja]] [[1872.]] u [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]] u [[Beč]]u usvojen je zakon o gradnji pruga u Dalmaciji. U njegovom članku 1. stoji: "Ovlašćuje se vlada da izvede željeznički spoj prugom ... iz [[Split]]a preko [[Perković]]a i [[Drniš]]a do [[Knin]]a ... s odvojcima od [[Perković]]a do ''Šibenik''a ...".
 
Pokazalo se da ranije zacrtanu trasu treba prilagoditi konfiguraciji terena, pa je pruga od Splita prema Drnišu izgrađena uglavnom kroz katastarsku općinu [[Sitno Donje]], patako da je i postaja/stanica odakle ide odvojak za Šibenik, u cijelosti izgrađena na području Sitnog Donjeg.
 
Ali zbog toga ime postaje nije mijenjano. Carski zakoni nisu se lako mijenjali, a kako je ostalo u zakonu, tako je ostalo i u nazivu postaje.
 
Po nazivu postaje, koji je upisan u sve karte i zemljovide, uskoro i po nazivu pošte, kao Perković se uobičajeno naziva ne samo uži dio naselja Sitnog Donjeg oko postaje, već i šire - naselja koja joj gravitiraju: [[Perković]], [[Slivno (Šibenik)]], [[Sitno Donje]], [[Sitno (Prgomet)|Sitno]].
 
Danas se čak i povijesna župa Sitnica/Sitno zove župa Perković, iako joj naselje Perković ne pripada. Perković i Slivno pripadaju župi Danilo, a župi Perković pripadaju Sitno Donje, Sitno i Bogdanovići.
Redak 80:
===Iz mletačkog katastra iz 1709,===
 
U mletačkom popisu posjednika iz 1709. za Danilo sa Slivnom ima samo jedan PedrkoviPedrković, Perković Pavao p. Mije. Njegova kućna zajednica imala je 22 člana, od čega 4 muška sposobna za oružje. U posjed su dobili oko 72.000 m2 zemlje. Od stoke su imali: jednog konja za jahanje i 9 tovarnih, volova 10, krava 10, teladi 10, a stoke sitnog zuba 100 komada.
 
 
Redak 103:
===Dvije crtice o Mrdežama===
 
* Dodine 1880. župnik Danila odgovara općini ''vrhu zdravlja i sposobnosti za rađu'' da je Frane Mrdeža ''u obe noge sakat'' i da ''za ijednu rađu nije sposoban'', pa je bratu Anti ''poklonit na uzdržavanje''. Interesantan je podatak iz priloženog ''obiteljskog stanja'' o njihovom pok. ocu Mrdeža Marku da je umro 1859., ali godina rođenja nije poznata ''budući ''je imenovani Mrdeža naselenik u ovoj župi''. Kada se ovaj podatak poveže s podatkom da je u popisu posjednika u Slivnu 1709. navden ''Mrdeža Jure iz Petrova Polja'', onda su to dobri podaci o porijeklu te loze. <br>
* Godine 1905. gradski nadredar u Šibeniku Miho Sekulić podnio je prijavu u kojoj stoji: ''Dneva 19. lipnja t.g. u 6 sati uvečer, prolazeći službeno obalom, dođe k meni Jakov Friganović c.k. redarstveni poslovać i reče midami da su malo prije ispred kafane Faušta Petkovića sjedili neki mornar i neki civili. Jedna starica tuda je prolazila, zapitala je milostinju, a Ante Mrdeša p. Mate iz Slivna koji je tu sjedio rekao je starici da ide pitati Frane Josipa i zatim izgovorio uvriedljive rieči, te je uvredu opetovao više puta i upravio Frani Josipu; ove rieči da su čuli Bujas Vice p. Luke iz Doca, Fele Skoti čizmar, Ante Grubišić p. Vice i Ivan Aleksa p, Jose iz Šibenika. Po dokazu Friganovića, gorispomenutog Mrdešu uapsio i zatvorio. Kod njega sam našao for. 97,70m u novcu, jedan periš i kišobran, to sam oduzeo te predajem izvješćem.''