Divlja artičoka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sombrero (razgovor | doprinosi)
m Gardun (artičoka) premješteno na Artičoka preko postojećeg preusmjeravanja
Sombrero (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Gardun (Artičoka)
| slika = Artichokes.jpg
| slika_širina = 250px
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| slika_opis = Gardun
| regnumdivisio = [[BiljkeCvjetnjače|Plantae - BiljkeMagnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida Dvosupnice|Magnoliopsida - Dvosupnice]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta - Cvjetnjače]]
| classis = [[Magnoliopsida |Magnoliopsida - Dvosupnice]]
| ordo = [[Asterales]]
| familia = [[Asteraceae|Asteraceae - Glavočike|Asteraceaee]]
| genus = '''''[[Cynara''']]''
| species = '''''C. cardunculus'''''
| troimenodvoimeno = ''Cynara cardunculus'' subsp. ''scolymus''
| troimeno_autorstvodvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L]] Hegi.[[1929]]
|sinonimi = ''Cynara scolymus'' L.
* ''Cynara hortensis''<br>Mill., 1768
* ''Cynara esculenta''<br>Salisb 1796
* ''Cynara cardunculus'' var. ''sativa''<br> Moris 1840/43
* ''Cynara scolymus'' var. ''mutica''<br> Vis. 1847
* ''Cynara cardunculus'' var. ''scolymus''<br> (L.) Fiori 1904
}}
'''GardunArtičoka''' ili artičoka'''Gardun''' (''Cynara cardunculus'' subsp. ''scolymus'' ([[Carolus Linnaeus]] Hegi.) je biljka iz porodice [[Asteraceae|Asteraceae - glavočikaGlavočika]] koja se uzgaja kod nas i u svijetu zbog prehrambenih razloga, kao i za uporabu u medicinske svrhe. To je biljka koja naraste od 0,8 - 2 metra. Oko središnje stabljike (koja je u donjem dijelu često odrvenjela, posebno kod većih i starijih biljaka) naizmjenično rastu listovi dugi do 80 cm, perasto razdjeljeni. Listovi su srebrnozelene boje, na naličju dlakavi, pa čak i bodljikavi.
 
'''Gardun ili artičoka''' (''Cynara cardunculus'' subsp. ''scolymus'' ([[Carolus Linnaeus]] Hegi.) je biljka iz porodice [[Asteraceae|Asteraceae - glavočika]] koja se uzgaja kod nas i u svijetu zbog prehrambenih razloga, kao i za uporabu u medicinske svrhe. To je biljka koja naraste od 0,8 - 2 metra. Oko središnje stabljike (koja je u donjem dijelu često odrvenjela, posebno kod većih i starijih biljaka) naizmjenično rastu listovi dugi do 80 cm, perasto razdjeljeni. Listovi su srebrnozelene boje, na naličju dlakavi, pa čak i bodljikavi.
 
==Ime==
Line 31 ⟶ 24:
== Rasprostranjenost ==
 
Gardun je rasprostranjen u južnoj [[Europa|Europi]] i po cijelom [[Mediteran]]u, kao i na [[Kanarski otoci|Kanarskim otocima]]. Ova područja se smatraju i njegova prapostojbina, a danas se uzgaja i u [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zealandu]], [[SAD]]-u, [[CentralnaSredišnja Amerika|CentralnojSredišnjoj Americi]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], na jugu [[Afrika|Afrike]],.. itd. U Hrvatskoj se uzgaja većinom u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i oko [[Dubrovnik]]a.
 
== Povijest ==
 
{| class="wikitable" align=right
Smatra se da gardun potječe iz područja južne [[Europa|Europe]] i [[Mediteran]]a, iako mu je prava pradomovina nepoznata. Gardun se uzgaja još od vremena [[Stara Grčka|starih Grka]], kada je bio uzgajan na [[sicilija|Siciliji]] pod imenom ''kaktos''. [[Rimljani]] su preuzeli tradiciju uzgajanja garduna od Grka. U islamskom svijetu, u području [[Magreb]]a također se uzgajao gardun. Postoje dokazi da se gardun uzgajao oko [[Napulj]]a u devetom stoljeću, a po legendi, u Francusku ju je uvela kraljica Katarina Medici ("na jednom vjenčanju je jela toliko da je mislila da će umrijeti, a uhvatio ju je i proljev. Rekli su da je to od jedenja previše garduna." - Pierre de L'Estoile, 19.06.1576)
! colspan="5"|<big>''' Prehrambena vrijednost gardunaartičoke'''</big>
 
{| class="wikitable"
! colspan="5"|<big>''' Prehrambena vrijednost garduna'''</big>
|-
! Sadržaj
Line 134 ⟶ 125:
|-
|}
Smatra se da gardun potječe iz područja južne [[Europa|Europe]] i [[Mediteran]]a, iako mu je prava pradomovina nepoznata. Gardun se uzgaja još od vremena [[Stara Grčka|starih Grka]], kada je bio uzgajan na [[sicilija|Siciliji]] pod imenom ''kaktos''. [[Rimljani]] su preuzeli tradiciju uzgajanja garduna od Grka. U islamskom svijetu, u području [[Magreb]]a također se uzgajao gardun. Postoje dokazi da se gardun uzgajao oko [[Napulj]]a u devetom stoljeću, a po legendi, u Francusku ju je uvela kraljica Katarina Medici ("na jednom vjenčanju je jela toliko da je mislila da će umrijeti, a uhvatio ju je i proljev. Rekli su da je to od jedenja previše garduna." - Pierre de L'Estoile, 19.06.1576)
 
== Medicinska upotreba ==
 
Sušeni listovi i dijelovi stabljike se upotrebljavaju za izradu [[čaj]]a, koji se koristi u medicini za pospješivanje izlučivanja žuči. Cynarin, sastojak garduna se danas upotrebljava kao lijek u tu svrhu.
 
== Vanjske poveznice==
{{WProjekti
{{commons|Cynara scolymus}}
|commons=
|commonshr=
|commonscat= Cynara cardunculus
|commonscathr= Artičoka
|wikivrste= Cynara cardunculus
|wikivrstehr= Artičoka
}}
 
 
[[Kategorija:Asterales]]
 
[[ar:خرشوف]]