Urban VIII.

Urban VIII (1568-1644), rođen kao Maffeo Barberini, bio je Papa od 6. kolovoza 1623. do 29. srpnja 1644.

Posvetio je baziliku Sv. Petra 1626. Izabrao je Castel Gandolfo za papinsku ljetnu rezidenciju, što je ostao do danas.

Studirao je pravo na sveučilištu u Pisi. Služio je u Rimskoj kuriji, u dva navrata je bio nuncij u Francuskoj, a služio je i kao titularni nadbiskup Nazareta. Proglašen je kardinalom 1606. godine, a nakon toga je postao prefekt Apostolske signature (vrhovnog suda Katoličke crkve).

Izabran je za Papu s 50 od 52 glasa, u konklavi u kojoj se 12 kardinala teško razboljelo od malarije. Kao Papa je bio sklon nepotizmu, pa je tako svog brata i dva nećaka imenovao u Kardinalski kolegij. Ostalu je braću također postavio na lukrativne položaje, a i mnogi su se drugi njegovi rođaci obogatili zahvaljujući njemu, zbog čega je u starosti patio od grižnje savjesti.

Velik dio pontifikata Urbana VIII poklapa se s Tridesetogodišnjim ratom (1618-1648.). Iako se trudio da održi neutralan položaj u sukobu između Francuske i Habsburškog carstva, njgove su simpatije bile na strani Francuske, jer se bojao habsburške dominacije u Italiji.

Papinskom Bulom iz 1624. zabranio je pušenje duhana pod prijetnjom ekskomunikacije (Benedikt XIII je kasnije povukao tu zabranu). Zbog podržavanja misionarskog djelovanja crkve, osobito zbog evangelizacije istoka, podržao je osnivanje kolegija za propagandu (Collegio Urbano di propaganda) u Rimu, 1627. godine. Papinskom Bulom od 22. travnja 1639. zabranio je ropstvo bilo koje vrste među indijancima u Brazilu, Paragvaju i Karibima.

Slavni znanstvenik Galileo Galilei bio je osobni prijatelj Urbana VIII, ali je unatoč tome osuđen, te je bio prisiljen odreći se kopernikanskog sustava 1633. godine. Iste godine u kojoj je umro Galilei, 1642, Urban VIII je cenzurirao "Augustinus", djelo Corneliusa Jansena, zbog nepodobnih stavova o odnosu božanske milosti i slobodne volje.

Pokopan je u bazilici Sv. Petra, a nadgrobni spomenik izradio mu je znameniti Gian Lorenzo Bernini.