Inačica od 2. rujna 2008. u 21:07 uredi Zoran Vranjican (razgovor \| doprinosi) 253 edits Nova stranica: {{Infokutija papa \| \| hrvatsko_ime = Urban VIII. \| latinsko_ime = Urbanus VIII. \| pravo ime = Maffeo Barberini <!--\| grb = Slika:Stemma-Urbano-VIII.jpg --> \| slika = Urban VIII.jp...		Inačica od 2. rujna 2008. u 21:44 uredi ukloni ovu izmjenu Zoran Vranjican (razgovor \| doprinosi) 253 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 26: Izabran je za Papu s 50 od 52 glasa, u [[konklava\|konklavi]] u kojoj se 12 kardinala teško razboljelo od malarije. Kao Papa je bio sklon [[nepotizam\|nepotizmu]], pa je tako svog brata i dva nećaka imenovao u Kardinalski kolegij. Ostalu je braću također postavio na lukrativne položaje, a i mnogi su se drugi njegovi rođaci obogatili zahvaljujući njemu, zbog čega je u starosti patio od grižnje savjesti. Velik dio pontifikata Urbana VIII poklapa se s [[Tridesetogodišnji rat\|Tridesetogodišnjim ratom]] (1618-1648.). Iako se trudio da održi neutralan položaj u sukobu između Francuske i Habsburškog carstva, ~~njgove~~njegove su simpatije bile na strani Francuske, jer se bojao habsburške dominacije u Italiji. Papinskom Bulom iz 1624. zabranio je pušenje duhana pod prijetnjom ekskomunikacije (Benedikt XIII je kasnije je povukao tu zabranu). Zbog podržavanja misionarskog djelovanja crkve, osobito zbog evangelizacije istoka, podržao je osnivanje kolegija za propagandu (Collegio Urbano di propaganda) u Rimu, 1627. godine. Papinskom Bulom od 22. travnja 1639. zabranio je ropstvo bilo koje vrste među indijancima koji bi se pridružili jezuitskim misijama u Brazilu, Paragvaju i Karibima. Prema naredbi Urbana VIII, sa trijema Panteona skinute su brončane grede i upotrijebljene za izradu topova, što je dovelo do izreke "Quod non fecerunt barbari, fecere Barberini" ("Što ne učiniše barbari, učiniše Barberini"). Ustanovio je arsenal u Vatikanu i tvornicu oružja u Tivoliju. Urban VIII bio je pokrovitelj umjetnosti i znanosti. Doveo je u Rim Athanasiusa Kirchera, njemačkog jezuita i jednog od osnivača egiptologije, te francuske slikare [[Nicolas Poussin\|Nicolasa Poussina]] i [[Claude Lorrain\|Claudea Lorraina]]. Pod njegovim su patronatom bili arhitekti [[Gian Lorenzo Bernini]] i [[Francesco Borromini]]. U Rimu je izgradio Palazzo Barberini, Tritonovu fontanu (Fontana del Tritone) na Piazza Barberini, a obnovio je crkvu Sv. Sebastijana na Palatinu (San Sebastiano al Palatino). Slavni znanstvenik [[Galileo Galilei]] bio je osobni prijatelj Urbana VIII, ali je unatoč tome osuđen, te je bio prisiljen odreći se kopernikanskog sustava 1633. godine. Iste godine u kojoj je umro Galilei, 1642, Urban VIII je cenzurirao "Augustinus", djelo [[Cornelius Jansen\|Corneliusa Jansena]], zbog nepodobnih stavova o odnosu božanske milosti i slobodne volje.

Urban VIII.: razlika između inačica