Popis indoeuropskih jezika: razlika između inačica

1.== [[Anatolijski jezici|Anatolijska skupina]] ==

1A.=== Jezici potvrđeni u hijeroglif. i klinopisnim tekstovima iz 2. tis. pr. Kr. ===

*[[Hetitski jezik|Hetitski]] (nesili): središnja Anatolija, jezik Het. Carstva

*[[Luvijski jezik|Luvijski]] (luili): čitav južni pojas Anatolije

*[[Palajski jezik|Palajski]]: sjeverozap. od zone hetitskog

1B.=== Jezici potvrđeni u 1. tis. pr. Kr. ili kasnije ===

*Hijerogl. luvijski: sjev. Sirija do kraja 8. st. pr. kr.

*Lidijski (alfabet)

*Karski (alfabet)

*Likijski (alfabet) i dr.

2.== [[Indoiranski jezici|Indoiranska skupina]] ==

2A.=== Indijski jezici. ===

1B.=== Iranski jezici. ===

*Avestički (sveti tekstovi iz ranog 1. tis. pr. Kr.)

*Medski

*Partski i dr.

*Staroperzijski (malobr. natpisi – prilagođeno klin. pismo) > pehlevi > moderni PERZIJSKIPerzijski

KURDSKIKurdski, PAŠTOPašto, TADŽIKTadžik, BALUČIBaluči i dr.

*U Europi: sarmatski, skitski (imena; stepska područja juž. Rusije, Ukrajine, poušća Dunava i ist. Panonije) > OSETSKIOsetski (ist. Kavkaz)

3.== Ostali IE.Indoeuropski jezici u [[Azija|Aziji.]] ==

*Toharski (A i B): kineski Sinkjang

ARMENSKI*Armenski (tekstovi od kasne antike)

*Frigijski (alfabetski natpisi u zap. Anatoliji, 1 tis. pr. Kr.) – srodan grčkom

4.== IE.Indoeuropski jezici [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka.]] ==

GRČKI*Grčki (lin. B u 2. tis. pr. Kr. i kasnije alfabetski tekstovi...)

*Trački (nekoliko zapisa; samo imena ljudi i mjesta): sjev. od Egejskog mora, do Crnog mora i donjeg Dunava; vjer. i jezik Bitinaca u sjeverozap. M. Aziji.

*Makedonski, peonski i dr. (slabo potvrđeni – srodni grčkom i frigijskom)

*Ilirski (samo imena): od Hercegovine preko Crne Gore do juž.Albanije i zap. Makedonije

*Panonsko-delmatski (samo imena): od sr. Dalmacije do Balatona i Dunava na potezu od Baranje do Zemuna

*Dako-getski (samo imena): sjeveroistok Srbije, sjever Bugarske, Rumunjska (možda srodan tračkom)

ALBANSKI*Albanski (potvrde tek u sr. vijeku)

5.== IE.Indoeuropski jezici [[Italija|Italije]] i susj.susjednih područja. ==

=== Italska skupina: ===

*Umbro-sabelski jezici (umbrijski, sabelički, osački... – alfabetski natpisi)

*Latinski (ponikao u Laciju; širi se s rimskom državom) > TALIJANSKITalijanski, FRANCUSKIFrancuski, RUMUNJSKIRumunjski, RETOROMANSKIRetoromanski, KATALONSKIKatalonski, KASTILJSKIKastiljski (ŠPANJOLSKIŠpanjolski), PORTUGALSKIPortugalski i dr. izumrli

*Faliskički (Falisci, mala etnija sjev. od Rima; alfabetski natpisi)

*Sikulski (malobrojni alfabetski natpisi)

=== Ostali IE.Indoeuropski jezici područja: ===

*Mesapski i dr. jezici Apulije (alfabet; vjer. podrijetlom s Balkana)

*Ligurski (samo imena): Ligurija i jugozap. dio Padske nizine, južna Francuska

*Venetski (alfabetski natpisi; srodan latinskom i keltskim jezicima): sjeveroist. Padska nizina; vjer. srdoni jezici Histra i Liburna!

7.== [[:Kategorija:Germanski jezici.|Germanski jezici]] ==

*Zapadni

*Starovisokonjemački (srednjovj. tekstovi) > NJEMAČKI[[Njemački jezik|Njemački]], HOLANDSKIHolandski/FLAMANSKIFlamanski

*Staroengleski (srednjovj. tekstovi) > ENGLESKI[[Engleski jezik|Engleski]]

*Sjeverni

*Staronordijski (srednjovj. tekstovi) > ŠVEDSKI[[Švedski jezik|Švedski]], DANSKI[[Danski jezik|Danski]], NORVEŠKI[[Norveški jezik|Norveški]], ISLANDSKIIslandski

*Istočni

*Gotski (prijevod Biblije, 4. st.)

8.== [[:Kategorija:Slavenski jezici.|Slavenski jezici]] ==

* [[:Kategorija:Južnoslavenski jezici|Južni]]: strarocrkvenoslavenski, SLOVENSKI[[Slovenski jezik|Slovenski]], HRVATSKI[[Hrvatski jezik|Hrvatski]], SRPSKI[[Srpski jezik|Srpski]], BUGARSKI[[Bugarski jezik|Bugarski]], MAKEDONSKI[[Makedonski jezik|Makedonski]] i dr.

9.== [[:Kategorija:Baltički. jezici|Baltički]] ==

*Staropruski (zapisi iz ranog novog vijeka)

LATVIJSKI*[[Latvijski jezik|Latvijski]] (letonski)

U Europi su u starom vijeku posvjedočeni i ne-IE.neindoeuropski jezici.

Najpoznatiji je ETRUŠČANSKIEtruščanski koji je bio proširen u dijelovima Italije; ostalo je mnogo natpisa na različitim materijalima, no njavećimnajvećim dijelom kratkih. Etruščani su se služili prilagođenim grčkim alfabetom.

U Alpama (ist. Švicarska i susjedni dijelovi Italije i Austrije) govorio se RETSKIRetski – malo natpisa etruščanskim alfabetom; jezik je nerazumljiv.

Na zapadu Pirineja autohtono stanovništvo su BASKIBaski. Jezik je potvrđen tek u srednjem vijeku. Kao ni u prethodnim slučajevima, ne može se utvrditi pripadnost nekoj poznatoj jezičnoj obitelji.

== Upute za daljnja čitanja: ==

*A. MARTINET, Des steppes aux oceans. L indoeuropeen et les "Indo-Europeens", Payot, Paris 1986.

*J. P. MALLORY, In Search of the Indo-Europeans, Thames and Hudson, London 1989.

*C. RENFREW, Archaeology and Language. The Puzzle of Indo-European Origins, Harmondsworth 1989.

*T. V. GAMKRELIDZE, V. V. IVANOV, Indo-European & the Indo-Europeans, Berlin: Mouton de Gruyter 1995.

*C. WATKINS, How to kill a dragon. Aspects of Indo-European poetics, Oxford UP, New York - Oxford 1995.

*R. MATASOVIĆ, Kratka poredbeno povijesna gramatika latinskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 1997.

*B. W. FORTSON IV, Indo-European Language and Culture. An Introduction, Blackwell Textbooks in Linguistics, 19, Malden, MA - Oxford - Carlton (AUS) 2004.

*E. BENVENISTE, Riječi indoeuropskih institucija, Disput, Zagreb 2005.

== Vidi: još ==
* [[Indoeuropski jezici]]