Carski pingvin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m wp |
m manja dopuna |
||
Redak 15:
| dvoimeno_autorstvo = [[George Robert Gray|Gray]], [[1844.]]
}}
'''Carski pingvin''' (''Aptenodytes forsteri'') je najveća i najteža od svih živućih vrsta pingvina, [[endem]]ska vrsta koja živi na [[Antarktika|Antarktici]]. Carskog pingvina ne bi trebalo miješati s njihovom bliskom vrstom, [[kraljevski pingvin|kraljevskim pingvinom]]. Prema procjenama, populacija carskih pingvina iznosi između 150.000 i 200.000 parova, i stabilna je vrsta.
== Opis ==
Redak 21:
Mužjak i ženka jednake su visine i težine. Visoki su 122 centimetra, a teži između 27 i 37 kilograma. [[Krila]] i glava crne, trbuh bijele, leđa plavkasto-siva, a područje grla žutonarančaste boje. Kao i svi pingvini, neletač je, krupnog tijela i malih krila.
Hrani se [[riba]]ma i [[rakovi|račićima]], ali i [[kril]]om i [[hobotnica]]ma. U lovu, ispod vode može se sadržati više od 18 minuta i spustiti se na dubinu od 535 metara. [[Hemoglobin]] im je neobično strukturiran i dopušta čak i nisku razinu [[kisik]]a. [[Ženka]] polaže jedino jaje, koje grije [[mužjak]] dok ženka ide premo moru i lovi ribe; oba roditelja brinu se oko mladunca u svojoj koloniji. Roditelji mlado hrane na svaka tri ili četiri dana. Carski pingvin obično živi 20 godina u divljini, ali neke jedinke dožive i do 50 godina.
Da se ne bi smrzli u ledenoj vodi, carski pingvini imaju nekoliko slojeva gustog [[perje|perja]] i debeo sloj potkožnog sala. Kada stoje na ledu, poseban krvotok održava unutrašnju toplinu [[krvne žile|krvnih žila]] i na taj način sprječava gubitak topline preko kože. Mladunci carskog pingvina su prekriveni debelim slojem paperja svjetlosive boje. Njihovo [[paperje]] održava toplinu tijela, jer mladunci nisu sposobni sami održavati temperaturu svog tijela.
| |||