Slovaci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 69:
=== Formativni period - Nastanak slavenskih država ===
 
Slavenskea populacija održala se u području [[Dunav]]a, a kao odgovor na invaziju stepskih naroda (Avara) pojavila se prva politička slavenska formacija, ''Samova ríša' ([[Samovo carstvo]]). Prvi puta ova formacija spominje se 623, u polskom jeziku poznato kao ''Państwo Samona'', u češkom jezykujeziku kao "Sámova říše" i kod Germana ''Reich des Samo''. Samo država, ili prije plemenski savez, prostirao se na području Slovačke, Moravske i dijelu [[Donja Austrija|Niederösterreicha]]. Kralj [[Samo]] bio je trgovac i pokazao se uspješan u borbi protiv Avara. Samo je po svoj prilici bio sklon i pljački, jer 631. franački kralj [[Dagobert I.]] šalje svoje vojske protiv Samovog plemenskog saveza. Godine [[631]]. Samo potuće Dagoberta kod [[Vogatisburg]]a. Samo se tada baci na pljačku, a u njoj mu se pridruži i [[Dervan]]. Ovaj savez neće dugo. Smrću Sama [[665]]. savez se raspada, i [[Avari]] se opet osiliše. [[Karolinzi]] će uz svesrdnu pomoć Slavena uspjeti Avara riješiti tek tamo [[803]]. a njihove ostatke asimilirat će [[Slaveni]]. Tek što su se riješili Avara a na vratima će se pojaviti nova opasnost, šest [[Mađari|mađarskih]] plemena.
 
[[803]]. godina je i prva godina u kojoj se zapisuje jedan slavenski knez u blizini Panonije, to je knez [[Vratislav]], gospodar tbrđave Bratislave. Jedan anonimni bavarski geograf iz 817. spominje u svojemu ' ''Descriptio, Civitatum et Regionum ad septentrionalem plagam Danubiti'' ' 30 tvrđava na teritoriju kneževstva Nitra i 11 u moravskom kneževstvu. Godine [[822]] emisari poslani od Slavena posjećuju cara [[Ludvig Njemački|Ludovika I. Pobožnog]] (njem. ''Ludwig der Fromme'', franc.: ''Louis le Pieux'' ili ''Louis le Débonnaire'') u Frankfurt, nakon čega [[nadbiskup]] Adalram od Salzburga posvećuje crkvu kneza [[Pribina|Pribine]] u [[Nitra|Nitri]]. O pokrštavanju Slavena u području srednjeg Dunava ide unazad sve do 7. stoljeća.