Bjelokost: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
m Bot: standardizacija
Redak 1:
[[Slika:Elfenbein-Natur.jpg|thumbmini|350px|Slonove kljove pripremljene za prijevoz.]]
'''Bjelokost (slonovača)''' je [[Kost|koštana]] tvar što izgrađuje [[kljove]] [[slon]]a, [[mamut]]a, [[vodenkonj]]a, [[morž]]a, [[ulješura|ulješure]], [[divlja svinja|divlje svinje]] i dr.; također predmeti od slonove kosti.
 
Redak 10:
==Povijest uporabe==
 
[[Slika: Ravenna Maximian chair.jpg|thumbmini|250px|''Prijestolje biskupa Maksimilijana'' iz oko 545.-550., [[Ravenna]], [[Italija]].]]
Bjelokost je u uporabi od [[Paleolitska umjetnost|paleolitika]] (razni [[idol]]i) preko civilizacija [[Umjetnost drevnog Egipta|Egipta]], [[Drevna Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Egejska umjetnost|Egejske umjetnosti]] (idoli, ukrasni predmeti i reljefi). U [[Umjetnost stare Grčke|Staroj Grčkoj]] je bila poznata ''hrizelefantinska tehnika'' kipara [[Fidija|Fidije]] i njegove škole u kojoj su urešene ''[[Atena Partenos]]'' i ''[[Zeusov kip u Olimpiji]]''. U doba [[Umjetnost stare Grčke#Helenističko razdoblje|helenizma]] od bjelokosti se pravi sitna plastika, uporabni predmeti, a u [[Umjetnost starog Rima|Starom Rimu]] [[konzul]]arni [[Diptih|diptisi]], različiti ukrasi i predmeti za igru. U [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstvu]] i [[Bizantska umjetnost|bizantskoj umjetnosti]] kipovi svetaca, [[relikvijar]]i, korice knjiga s biblijskim prizorima, te [[biskup]]ska prijestolja.