Božićno drvce: razlika između inačica

{{izdvojeni članak|prosinac 2007.}}

 

'''Božićno''' je '''drvce''' jedna od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom [[Božić]]a. To je obično zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tijekom dana oko Božića ukrašava se kuglicama, slasticama te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljakama, dok su se prije češće ukrašavala [[svijeća]]ma. Na vrh drvca često se postavljaju [[anđeo]] ili [[zvijezda repatica]] koja predstavlja [[Betlehemska zvijezda|Betlehemsku zvijezdu]] iz priče o rođenju [[Isus Krist|Isusa Krista]].

== Povijest ==

 

 

S vjerojatnim porijeklom u europskim pred kršćanskim kulturama, božićno drvce ima dugu povijest te je u različitim kulturama postalo uobičajen [[zima|zimski]] prizor.

=== Moderna božićna drvca ===

 

 

Moguće je početke običaja ukrašavanja božićnog drvca pratiti do [[Njemačka|Njemačke]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]; [[Ingeborg Weber-Kellermann]] (profesor europske [[etnologija|etnologije]] iz [[Marburg]]a) kao najraniji spomen tog običaja uzima ljetopis [[bremen]]skog ceha iz [[1570.]] godine koji navodi kako je mala jela ukrašena jabukama, orasima, datuljama, perecima i papirnatim cvijećem postavljena za djecu članova ceha koja su na Božić prikupljala slatkiše. Običaj se rano spominje i u [[Basel]]u gdje su [[1597.]] godine krojački šegrti po gradu nosili stablo ukrašeno jabukama i [[sir]]om.

== Vrijeme ukrašavanja ==

 

 

U [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[sjeverna Europa|sjevernoj Europi]] običaj ukrašavanja stabala potječe iz poganskih vremena kad su stabla smatrali simbolima koji predstavljaju plodnost bogova [[priroda|prirode]]. Običaj je bio povezan sa [[zimski solsticij|zimskim solsticijem]] (oko [[21. prosinca]]) kojeg su smatrali danom ponovnog rođenja boga Sunca. Ukrašavanje stabala kasnije je postao jedan od kršćanskih običaja, i to nakon što je [[Crkva]] [[25. prosinca]] odredila kao dan [[Isus Krist|Kristova]] rođenja, time zamijenivši pogansku proslavu solsticija.

* [[Obični bor]] (''Pinus sylvestris'')

 

 

Kao božićna drvca u manjoj se mjeri koriste i neke druge, ne toliko tradicionalne vrste, kao što su na primjer [[divovska sekvoja]] ([[latinski jezik|lat]]. ''Sequioadendron giganteum''), [[lejlandski čempres]] (''Cupressus × leylandii'') i [[virginijska borovica]] (''Juniperus virginiana''). Mnoge vrste smreke također se koriste kao božićna drvca, a neki ih smatraju i najljepšom vrstom stabala, koja se koristi u tu svrhu. No, smrekama (za razliku od jela) iglice počinju brzo otpadati nakon sječe, a mnoge vrste smreke, kao što je na primjer [[bodljikava smreka]], imaju veoma oštre iglice što ukrašavanje čini neugodnim.

=== Umjetna drvca ===

 

 

Umjetna drvca postaju sve popularnija zato što ih smatraju praktičnijima i (ako se koriste nekoliko godina) jeftinijima od pravih drvaca. Takva drvca dolaze u mnogo [[boja]] i "vrsta", a mogu se kupiti i neka koja su već unaprijed ukrašena lampicama. Na kraju božićne sezone umjetna se drvca mogu rastaviti i spremiti.

==== Moderna drvca ====

 

 

Prva moderna umjetna drvca počele su izrađivati tvrtke koje su se bavile proizvodnjom [[četka|četki]]. Drvca su se radila na isti način, od životinjske [[dlake]] (većinom od [[svinja|svinjskih]] [[čekinja]]) a kasnije i od [[plastika|plastičnih]] čekinja, obojanih u [[zeleno]], koje su se umetale između svinutih žica koje su činile grane drvca. Grane su jednim krajem svinute zajedno kako bi se formirala veća grana koja se zatim umetala u veći drveni štap (danas [[metal]]an s plastičnim prstenovima) koji je služio kao [[deblo]] drvca. Svaki red grana bio je druge veličine, obilježen različitom bojom ili naljepnicama radi lakšeg sastavljanja.

==== Dizajnerska drvca ====

 

 

Prva umjetna drvca koja nisu bila zelena bila su drvca metalik boje koja su se pojavila [[1958.]] godine, a bila su prilično popularna [[1960-ih]] godina. Ta su se drvca radila od [[aluminij]]a pričvršćenog za metalne štapove kojima je kao potpora služio veći [[drvo|drveni]] ili aluminijski štap. Neka su takva drvca bila izrađena od [[papir]]a prevučenog aluminijem i stoga su bila zapaljiva. Predstavljala su veliku opasnost od požara u slučaju da se izravno na njih stavi izvor [[svjetlost]]i, posebno zato što su se u tom razdoblju prodavale relativno vruće [[žarulja|žarulje]]; upozorenja na taj efekt još se uvijek izdaju uz neke lampice za božićna drvca.

==== Ostale vrste ====

 

 

[[2005.]] godine u SAD-u su postala popularna naopaka božićna drvca.<ref>[http://www.usatoday.com/life/lifestyle/2005-11-07-christmas-trees_x.htm Fake trees turn Christmas on its head], USA Today, 7. studenog 2005.</ref> Ona su se u početku prodavala trgovcima i omogućavala su kupcima da se više približe ukrasima koji su bili na prodaju. Kupci su željeli naopaka drvca kopirati i koristiti privatno. Prodavači takvih drvaca tvrdili su i da se ispod njih mogu staviti veći božićni [[dar]]ovi. Naopaka božićna drvca dolaze u tri inačice: samostojećoj, visećoj i zidnoj. Samostojeća drvca imaju ravnu bazu. Viseća drvca imaju bazu koja se može pričvrstiti za [[strop]], a zidna su drvca zapravo samo polovica drvca koje se može pričvrstiti za [[zid]].

=== Ostala ''drvca'' ===

 

 

Na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], stabla [[Pōhutukawa|Pōhutukawe]] (''Metrosideros excelsa''), opisuju se kao prirodna božićna drvca zato što cvatu u vrijeme Božića, a izgledaju kao božićna drvca zbog svojih crvenih cvjetova i zelenih [[list]]ova.

== Ukrasi ==

 

 

U srednjem je vijeku u nekim dijelovima Europe postojao običaj priređivanja predstave o raju u crkvi za [[Božić]]. Dio te predstave bilo je i stablo na koje su se vješale jabuke. Jabuke su predstavljale plodove stabla spoznaje dobra i zla u rajskom vrtu. Uz njih su išle i figure [[Adama i Eve|Adam i Eva]] (kojih se [[Crkva]] spominju na [[Badnjak]]) i zmije. Kasnije su se jabukama dodali i drugi plodovi, a onda i umjetne kugle, i druge figurice.