Janez Vajkard Valvasor: razlika između inačica

'''Jochann Weichard Valvasor''' ([[slovenski jezik|slov.]] Janez Vajkard Valvasor) ([[Ljubljana]], [[svibanj]] [[1641]]. (kršten [[28. svibnja]]) - [[Krško]], [[19. rujna]] [[1693]].) [[kranjska|kranjski]] je [[plemstvo|plemić]], [[geograf]], [[polihistor]], [[povjesničar]], [[topograf]], [[etnograf]], [[kartograf]], [[crtač]] i član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]].

 

==Životopis==

Jochann Weichard Valvasor rodio se na Starom trgu u Ljubljani. Roditelji su mu bili Ana-Marija Rauber i zemaljski odbornik Bartolomej Valvasor, potomak stare plemićke obitelji iz [[Bergamo|Bergama]] u [[Italija|Italiji]]. Valvasorov otac bio je vlasnik [[gospodstvo|gospodstava]] Gamberka i Medije u Izlakama kod [[Zagorje ob Savi|Zagorja ob Savi]], gdje je mladi Valvasor proživio svoje djetinjstvo, skupa sa šesnaestero braće i sestara.

 

 

==Polihistor==

Premda je pozivom bio [[vojnik]], veći dio svoga života posvetio je [[znanost]]i, kolekcionarstvu i proučavanju [[Kranjska|Kranjske]], središnjeg dijela današnje [[Slovenija|Slovenije]]. Za njim je ostalo opširno znanstveno djelo. Bio je jedan od prvih sustavnih slovenskih kartografa, a prvi se počeo baviti [[bakrotisak|bakrotiskom]] te utemeljio grafičko poduzeće. O njegovu [[obrazovanje|obrazovanju]] i [[bogatstvo|bogatstvu]] svjedoči i velika [[knjižnica]], u kojoj je imao sva tada značajna znanstvena djela. Skupljao je [[glazbeni instrumenti|intstrumente]], stari [[novac]], te razne zanimljivosti. U svojim je djelima nastojao pisati objektivno, iako ga je snažno obilježila vjera u [[vrag]]a, [[vještica|vještice]] i sl. Troškovi njegovih djelatnosti prelazili su Valvasorove financijske mogućnosti, pa je [[1692]]. rasprodao većinu svoga vlasništva.

 

 

==Slava Kranjskoga vojvodstva==

„Slava Kranjskoga vojvodstva“ ([[slovenski jezik|slov.]] Slava vojvodine Kranjske) predstavlja vrhunac njegova djelovanja. Djelo je izašlo u [[Nürnberg]]u [[1689]]. godine. Valvasor ga je napisao na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], kako bi bilo razumljivo što širem čitateljstvu, te tako lakše svoju domovinu predstavi strancima. Sa suradnicima, Valvasor je sabrao podatke koji su danas neprocjenjih izvor za prikaz života prostora današnje Slovenije koncem [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. svoju domovinu strancima. Djelo je vrlo opsežno, jer sadrži 15 poglavlja i ima 3532 stranice. Opremljeno je brojnim [[crtež]]ima, što ih je nacrtao sam Valvasor koji je na svako svoje putovanje nosio knjigu za skiciranje i olovku. U 11. knjizi opisao je i tadašnjih 300 najznamenitijih [[grad]]ova, [[utvrda]] i [[samostan]]a. Premda je knjiga postala prava uspješnica, Valvasoru nije donijela zarade.