Kars: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: ro:Kars |
m Bot: standardizacija |
||
Redak 30:
== Povijest ==
U 10. stoljeću Kars je bio glavni grad jedne od armenskih kraljevina. Godine [[1064]]. osvojili su ga Turci [[Seldžuci]], a tadašnji i zadnji armenski kralj Karsa, Gagik II., platio je danak Seldžucima kako ne bi opkolili i uništili grad. Iduće godine Gagik predaje grad [[Bizant]]u, koji ga brzo gubi, te grad osvajaju Seldžuci. Kasnije grad osvajaju Gruzi koji ga stavljaju pod upravu dinastije Zakarid. Oni su kontrolirali grad sve do 1230-ih, kad on prelazi pod upravu turskih emira.
[[Slika:Kars 1828.jpg|
Godine [[1387]]. grad osvaja mongolski osvajač [[Tamerlan]]. Turski emiri vladaju gradom do [[1534]]., kada [[Osmanlije]] osvajaju grad. Grad ponovno utvrđuje sultan [[Murat III.]] jakim zidinama koje su kasnije [[1731]]., izdržale opsadu Perzijanaca. Grad postaje glavno mjesto sandžaka u Erzurumskom vilajetu.
Grad [[1807]]. odolijeva [[Rusko Carstvo|ruskim]] napadima, ali [[1828]]. osvaja ga ruski general [[Ivan Paskevič]] zajedno s 11.000 zarobljenika. Iako je grad kasnije vraćen Turskoj, nova granica s Rusijom pomaknuta je znatno bliže Karsu. U opsadi Karsa 1855., za vrijeme [[Krimski rat|Krimskog rata]], Rusi izlaze kao pobjednici. U bitki kod Karsa 1877., za vrijeme rusko-turskog rata ponovo pobjeđuju Rusi koji kasnije [[Sanstefanski dogovor|Sanstefanskim dogovorom]] i dobivaju Kars koji postaje glavnim gradom [[Karska oblast|Karske oblasti]] koja je bila podijeljena u Karski, Ardahanski, Kagizmanski i Oltinski okrug.
[[Slika:Kars russian architecture.jpg|
Nakon pripojenja Rusiji, u razdoblju od 1878. do 1881. više od 82.000 muslimana napuštaju područje, a oko 11.000 sam grad. U isto vrijeme u grad se doseljavaju Armenci, Grci i Rusi. Prema ruskom popisu stanovništva iz [[1892]]., [[Rusi]] su činili 7% stanovništva Karske oblasti, [[Grci]] 13,5%, [[Kurdi]] 15%, [[Armenci]] 21,5%, [[Turci]] 24%, [[Karapapaki]] 14% i [[Turkmeni]] 5%.
Redak 41:
Rusija je [[3. ožujka]] [[1918]]. ustupila Osmanskom Carstvu Kars, [[Ardahan]] i [[Batum]] [[Mir u Brest-Litovsku|sporazumom u Brest-Litovsku]]. Do tad je grad već bio pod kontrolom armenskih i neboljševističkih ruskih snaga. Osmansko Carstvo je zauzelo Kars [[25. travnja]] [[1918]]., a na tom području je osnovana [[Jugozapadna Kavkaska Republika]]. Primirjem u Mudrosu u listopadu 1918., osmanska vojska povlači se u granice iz 1914. godine. Britanci okupiraju Batum, ali Osmanlije odbijaju odreći se Karsa i nastavljaju podržavati prijelaznu vladu. [[Demokratska Republika Armenija]] osvaja područje u siječnju iduće godine, ali proturska vlada ostaje u gradu sve do dolaska britanske vojske koja njihove vođe šalje na [[Malta|Maltu]]. U svibnju 1919. Kars pada pod punu kontrolu DR Armenije koja grad proglašava glavnim mjestom pokrajine Vanand.
Sukobi između turskih revolucionara i armenskih graničnih snaga u [[Oltu]] dovode do napada turskih snaga na DRA, što uzrokuje početak [[tursko-armenski rat|tursko-armenskog rata]]. Za vrijeme rata, [[30. listopada]] [[1920]]. turske snage osvajaju Kars. [[Aleksandropolski sporazum|Sporazumom iz Aleksandropola]] potpisanim [[2. prosinca]] [[1920]]. od strane Armenije i Turske, DRA ustupljuje preko 50% svog predratnog teritorija Turskoj i odriče se svih teritorija dobivenih [[Mirovni ugovor u Sèvresu|sporazumom iz Sèvresa]]. Nakon što boljševici osvajaju Armeniju, ovaj sporazum zamjenjuje [[Karski dogovor]] potpisan [[23. lipnja]] [[1921]]. između Turske i novoosnovanog [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Sporazum je omogućio SSSR-u pripojenje [[Adžarija|Adžarije]], u zamjenu za tursku kontrolu nad Karsom, Iğdırom i Ardahanom. [[
Nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] postojale su naznake da SSSR želi promijeniti Karski dogovor. U lipnju 1945. sovjetski ministar vanjskih poslova [[Vjačeslav Molotov]] rekao je turskom veleposlaniku da bi se ta područja trebala vratiti SSSR-u, točnije Armeniji i Gruziji. U to početno hladnoratovsko vrijeme Britanci su se protivili promjeni postojećih granica, dok je američki predsjednik Truman smatrao da je to bilateralno pitanje Turske i SSSR-a.
Redak 48:
== Poznate građevine ==
[[
[[
Vjerojatno najpoznatija građevina u Karsu je Karski zamak koji se nalazi na brdu iznad grada. Ovaj dvorac vjerojatno potječe iz ranog armenskog razdoblja, ali je današnji oblik vjerojatno poprimio u 13. stoljeću za vrijeme Zakaridske dinastije. Neki turski izvori govore da je dvorac izgradio osmanski sultan [[Murat III.]] za vrijeme rata s Perzijom u 16. stoljeću, ali te tvrdnje su najvjerojatnije lažne. Ipak, u Muratovo vrijeme vjerojatno je obnovljen dio zidina zamka.
| |||