Konstantinov slavoluk: razlika između inačica

'''Konstantinov slavoluk''' je [[slavoluk]] s trojim vratima izgrađen za cara [[Konstantin I.|Konstantina I.]] ([[312.]]-[[315.]]) nedaleko od [[Kolosej]]a u [[Rim]]u. Najveći je i skulpturama najukrašeniji slavoluk [[Antika|antike]].

 

==Reljefi==

 

Reljefi koji prikazuju borbe s [[Dačani]]ma prvotno su bili ukras ''[[Trajanov forum|Trajanova foruma]]'' dovršenog [[113.]] godine gdje su tvorili znatno duži niz od onog koji bi se mogao sastaviti iz dijelova na Konstantinovom slavoluku i iz drugih sačuvanih fragmenata. Ratni prizori izmjenjuju se sa scenama [[Alegorija|alegorijskog]] karaktera. Stil ovih reljefa na kojima su likovi tijesno zbijeni jedan uz drugog i na kojima ima više diferencijalnih slojeva nadovezuje se na flavijsku umjetnost.

 

Osam okruglih reljefa s Konstantinovog slavoluka prvotno je bilo smješteno u parovima na [[tetrapilon]]u, četverovratnom spomeniku kojim je [[Hadrijan]] ovjekovječio svoje lovačke uspjehe. Svakom lovačkom prizoru odgovara i žrtva, dva reljefa opisuju polazak u lov i žrtvovanje pri povratku.

 

Horizontalni reljefni friz koji se nalazi ispod Hadrijanovih medaljona prikazuje ''Konstantinov govor na Forumu''. Konstantin, danas bez glave, stoji na ''„rostri“'', javnoj platformi, i drži govor. Na obja kraja platforme nalaze se skulpture Hadrijana i Marka Aurelija, careva koji su oživjeli grčki stil u rimsakoj umjetnosti. Poredani u nizu s obje strane platforme su figure iza kojih su nizovi [[arkada]] i [[stup]]ova. U usporedbi sa starijim reljefima, odmah se uočava manjak realizma na Konstantinovim: [[Proporcija|proporcije]] individualnih figura su zdepaste, njihove glave su uvećane, njihove poze se ponavljaju i klesane su mnogo pliće, tj. plošnije.

 

Mnogi smatraju da je Konstantinov slavoluk djelo dekadencije, zbog oskudne izvornosti i samovoljnog udruživanja kiparskih reljefa iz prethodnih razdoblja s izbušenim i nerazrađenima iz 4. st. No, reljefi iz dva različita razdoblja javljaju se na istom luku kako bi podsjetili gledatelje na carski autoritet koji se temelji na „dobroj“ tradiciji.