Vatikanski muzeji: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: standardizacija
Redak 1:
[[Slika:VaticanMuseumStaircase.jpg|thumbmini|300px|<center>Glavno stubište '''Vatikanskih muzeja'''<center>]]
[[Slika:Rome Vatican Museums.jpg|thumbmini|<center>'''Vatikanski muzeji''' iz zraka<center>]]
[[Slika:Musei vaticani - cortile della pigna 01161.JPG|thumbmini|<center>Vatikanska aleja<center>]]
[[Slika:Vatican Museum - Gallery of Maps.jpg|thumbmini|<center>Galerija mapa<center>]]
'''Vatikanski muzeji''' se nalaze u [[Vatikan]]skoj palači koje s 1400 soba tvore izvanredno važan muzejski sklop, kako zbog množine i vrijednosti remekdjela koje su razni pape skupljali stoljećima, tako i zbog raskošnih prostorija u kojima su smještena.
Vatikanske palače su veličanstveni zbir zgrada s mnogobrojnim [[soba]]ma, [[dvorana]]ma, [[muzej]]ima, [[galerija]]ma, [[biblioteka]]ma, [[kapela]]ma, hodnicima, dvorištima i [[vrt]]ovima, bogati svakojakim umjetničkim blagom.
Redak 32:
==Chiaramontijev muzej==
 
[[Slika:Musei Vaticani. Braccio Nuovo.JPG|thumbmini|<center>''Novi krak'' Chiaramontijevog muzeja<center>]]
[[Slika:Statue-Augustus.jpg|thumbmini|<center>[[August Prima Porta]]<center>]]
Osnovao ga je [[Pio VII.]] Chiaramonti (1800.-1823.), a čine ga Hodnik (''Corridoio''), Lappidarij (''Galleria Lapidaria'') i Novi krak (''Braccio Nuovo'') koji odražavaju tipičan neoklasičan duh.
 
Redak 63:
==Biblioteka==
 
[[Slika:Sistinehall.jpg|thumbmini|<center>''Sikstinska dvorana'' Vatikanske biblioteke<center>]]
'''Vatikanska biblioteka''' je prva u Europi po starosti i bogatstvu rukopisa, te bibliografskim raritetima. U raskošnoj ''Sikstinskoj dvorani'' izloženi su poneki veoma rijetki primjerci, među kojima rukopisna ''[[Biblija]]'' iz 4. stoljeća, četiri primjerka [[Vergilije]]vih djela iz razdoblja od 3. do 5. stoljeća, ''[[Evanđelje po Mateju]]'' iz 6. stoljeća, [[palimpsest]] koji sadrži veliki dio [[Ciceron]]ova djela ''De Repubblica'' (rukopis iz 5. st. koji je u 7. st. sastrugan da bi se na njemu prepisalo tumačenje [[sv. Augustin]]a ''O psalmima'' (''Super psalmos''), a ponovno je izašao na vidjelo u 9. st.).