Zagrebačka biskupija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dotjerivanje |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
Za prvog zagrebačkog biskupa Ladislav je postavio svećenika imenom Duha, koji je podrijetlom bio [[Česi|Čeh]] ili [[Slovaci|Slovak]]. Stara historiografija utvrdila je da je [[biskup Duh]] sa sobom u Zagreb donio vrijedne liturgijske knjige, od kojih su neke sačuvane do danas, a čuvaju se u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu. Prvom zagrebačkom biskupu, te njegovim nasljednicima, za privremenu je katedralu poslužila jedna od već postojećih crkvi u gradu. No, odmah je počela i gradnja nove katedrale (ili prvostolnice), i to na istom mjestu gdje je i današnja zagrebačka katedrala. Gradnja je potrajala vise od jednog stoljeća, a izvedena je u [[romantizam|romaničkom]] prijelaznom stilu koji je prevladavao u srednjoj Europi. Katedrala je dovršena i posvećena [[1217.]] godine u prisutnosti više biskupa, crkvenih i svjetovnih vjerodostojnika te hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II., koji je tada preko Zagreba išao u križarski rat u Svetu zemlju ([[Palestina|Palestinu]]). Katedralu su [[1242.]] razorili [[Tatari]] te je u liturgijske svrhe poslužila kapela svetog Stjepana Prvomučenika koja je dovršena [[1250.]] , a postoji i danas ugrađena u Nadbiskupski dvor. Nova stolna crkva, u gotičkom stilu, sagrađena je četrdeset godina poslije. Tijekom 16. stoljeća zagrebački su je biskupi dali ograditi, kao i biskupski dvor, zbog stalne turske opasnosti. Zagrebačka je stolna crkva bila posvećena uznesenju Blažene Djevice Marije i Sv. Stjepanu kralju. Uz osnivanje zagrebačke biskupije utemeljen je istodobno i [[Kaptol zagrebački]].
Povijesni izvori svjedoče da su zagrebački biskupi, iako od osnivanja zagrebačke biskupije podređeni mađarskoj metropoliji, oduvijek bili svjesni hrvatskih interesa, zauzimali se za njihovu promociju te nastojali što prije isposlovati osamostaljenje od ugarske crkvene hijerarhije. Već se zagrebački biskup [[Stjepan II. (zagrebački biskup)|Stjepan II.]] (oko 1225.-1249.) zauzimao da se zagrebačka biskupija i [[splitska nadbiskupija]] ujedine u jednu nadbiskupiju te da zagrebački biskup postane nadbiskup i primas, tj. prvi biskup Crkve u Hrvata. Potkraj 17. stoljeća na tome je radio i zagrebački biskup [[Aleksandar Mikulić]] (1688.-1694.), koji je htio da se zagrebačka biskupija ujedini sa [[splitska metropolija|splitskom metropolijom]] te da se metropolija uredi u glavnom gradu Zagrebu, no to je spriječila [[Mletačka republika|Venecija]]. Biskup [[Martin Brajković]] (1703.-1708.) nastojao je da se zagrebačka biskupija uzdigne na čast nadbiskupije, za što su se prema historiografima stvorile prilike i preduvjeti te da se zagrebačka biskupija osamostali u crkveno-pravnom pogledu od ugarske crkvene hijerarhije. Biskupovom su nastojanju bili skloni i papa [[Klement XI.]] (1700.-1721.), pa i bečki dvor, no sve je odgodila biskupova prerana smrt.
Uz spomenute među najzaslužnije zagrebačke biskupe spadaju: [[Osvald Tuz]], [[Benko Vinković]], [[Maksimilijan Vrhovac]] i drugi.
| |||