Ladislav Napuljski: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Ladislav IV Napuljski''' (11. veljače 1377. - 6. kolovoz 1414.) je bio napuljski i titularni ugarski kralj. Bio je sin [[Karlo II Drački|Kar... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Ladislav IV. Napuljski''' ([[11. veljače]] [[1377.]] - [[6. kolovoz]] [[1414.]]) je bio [[napuljski]] i titularni [[Mađarska|ugarski]] [[kralj]]. Bio je sin [[Karlo II. Drački|Karla II. Dračkog]] i [[Margareta Dračka|Margarete Dračke]].
== Borba za mađarski tron ==
[[Slika:Armoiries André Hongrie.svg|200px|thumb|desno|Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja]]
Od [[1390]]. godine polaže pravo i na tron [[Mađarska|Mađarske]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. [[Marija Anžuvinska]] i njen muž, [[Žigmund Luksemburški]], su isto tako polagali pravo na mađarski tron. Nakon što je broj njegovih pristaša naglo porastao poslije nesređenih prilika u [[Ugarskom kraljevstvu]], Ladislav je ustao protiv Žigmunda da bi preuzeo zemlje koje su mu kao izabranomu ugarskom kralju pripadale. On je uputio mornaricu pod maršalom [[Sicilija|Sicilije]] i vrhovnim kapetanom napuljske mornarice [[Alojzijem Aldemariscom]] kako bi prisilio dalmatinske gradove da priznaju njegovu vlast. Aldemarisco je uspio da, osim [[Dubrovnika]], svi gradovi pristanu uz [[Ladislava]], koji se na poziv svečanog zadarskog poslanstva iskrcao u [[Zadar|Zadru]], gdje ga je [[5. kolovoza]] [[1403]]. godine u [[katedrali Sv. Stošije]] u prisutnosti [[vojvoda|vojvode]] [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja]] [[krunidba|okrunio]] ostrogonski [[nadbiskup]] [[Ivan Kanižaj]].
Već početkom studenog [[1403]]. Ladislav je napustio Zadar, ali ne kako bi pošao u [[Ugarska|Ugarsku]], nego da se vrati u [[Napulj]]. Za svoga [[namjesnika u Hrvatskoj i Dalmaciji]] postavio je vojvodu Hrvoja. Ali kad je Ladislav napustio [[Dalmacija|Dalmaciju]], rasplamsale su se borbe izmedu njegovih i pristaša kralja Žigmunda. Na Žigmundovu stranu su prešli čak i mnogi Ladislavovi privrženici, a među njima i Kanižaj, koji ga je okrunio. Žigmundova pobjeda kod [[Bitka kod Dobora|Dobora]] (1408) je označila krah Ladislavove politike jer su na Žigmundovu stranu prešli Ladislavove pristalice, među kojima je bio i herceg Hrvoje. Tako je već [[1408.]] cijela [[Hrvatska]] priznala Žigmundovu vlast, a početkom [[1409.]] to su učinili i dalmatinski gradovi, osim Zadra. Uvidjevši da se neće moći održati u Hrvatskoj i Ugarskoj, do čijih mu interesa više ni nije bilo stalo, Ladislav je za 100 000 dukata prodao [[Venecija|Veneciji]] [[9. srpanj|9. srpnja]] [[1409]]. godine. [[Zadar]], [[Novigrad]], [[Vranu]], otok [[Pag]] i sva svoja prava na čitavu Dalmaciju. Posljedice toga kupoprodajnog ugovora bile su porazne za Zadar i ostale primorske gradove.
| |||