Vlaška (pokrajina): razlika između inačica

 

Središnje značenje u prošlosti i sadašnjosti Rumunjske države ima Vlaška. Na površini od preko 75 000 kvadratnih kilometara (oko 30 % površine) živi oko 40 % stanovništva. To je najrazvijeniji dio Rumunjske. Izmjena planina, pobrđa i nizina uzrokovala je pogodnost za ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo. Ovdje je težište naseljenosti, poljoprivrede i industrije. Bogatstvo Vlaške je i u prirodnim resorima: nafti, ugljenu, soli, plinu i šumi. Većina rumunjske nafte crpi se iz ovih područja, tu je i najjača kemijska industrija. Nadalje Vlaška daje polovicu proizvodnje strojeva i električne energije, te oko 40 % prehrambene industrije. Najgušće naseljen i najviše razvijen dio Vlaške je onaj gdje se brdsko-planinski prostor pretvara u nizinski.

Vlaška se može podjeliti na dva djela: Olteniju (na zapadu) i Munteniju (na istoku).

Ovdje su najrazvijeniji rudarstvo i poljoprivreda (napose vinogradarstvo – poznato bijelo vino «Dragosan» [dragošan] – pobrđe Geta).

Muntenija je istočniji i veći dio Vlaške. Slikoviti karpatski krajolik ima predispozicije za znatniji turistički razvoj. Najvažnije je turističko središte Sinaia. Ovdje je i poznata vinogradarska zona Dealu Mare, a pobrđe i doline bogate su rudama i naftom. Ovdje se nalaze prostori sa gustoćom naseljenosti i preko 250 st. na kvadratni kilometar.

Klima ovdje je suha s vrlo malo padalina i jakim vjetrovima zimi,te vrućim ljetima. Tlo je lesno (črnozjom) i vrlo plodno pogotovo u Vlaškoj nizini.