Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Eto, sada postoje 23 poveznice na ovaj članak! :)
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
Usprkos imenu, Jugoslavenski leksikografski zavod bio je hrvatska institucija. Svi urednici Opće enciklopedije bili su iz Hrvatske, i tiskana je na hrvatskom književnom jeziku. Prodavana je međutim, kao i ostala izdanja Zavoda, u cijeloj tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], jer konkurentnih izdanja u drugim republikama nije bilo. To je znatno povećavalo tiraž i prihode.
 
Nakon raspada Jugoslavije, priprema i tisak takvih zahtjevnih enciklopedija postali su daleko skuplji, odnosno zahtijevali znatnu državnu potporu. Zatim je i pojava Interneta smanjila potražnju za takvim izdanjima. DjelatostDjelatnost [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]] zato je, silom prilika, u slobodnoj Hrvatskoj znatno smanjena.
 
Nova [[Opća i nacionalna enciklopedija]] u 20 knjiga počela je izlaziti tek 2005. godine. Ukupna količina teksta bit će međutim tek oko polovice ili trećine one u Općoj enciklopediji JLZ. Članci o istim temama, koji se ne odnose na događaje u posljednjih 30-ak godina, uglavnom su manje informativni. Npr. tekst o velikom skladatelju [[Johann SebatianSebastian Bach|JuhannuJohannu Sebastianu Bachu]] ima 25 redaka uz jednu sliku, a u Općoj enciklopediji JLZ oko stotinu redaka uz dvije slike. Zaostaje također u nekim drugim elementima: nema velikih zemljopisnih karti ni reprodukcija umjetničkih djela velikog formata.
 
Opća enciklopedija JLZ je vrlo kvalitetno izdanje, koje je i danas dragocjeni izvor informacija. Dakako, mnogi su tekstovi zastarjeli, a u mnogima su prisutna neminovna ograničenja i iskrivljavanja proizašla iz tada vladajuće i obavezujuće ideologije. Pažljivom čitatelju ona će ostati koristan priručnik i nakon što izađe svih 20 predviđenih svezaka Opće i nacionalne enciklopedije.