Čovjekoliki majmuni: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 19:
}}
'''Hominoidea''', '''čovjekoliki majmuni''' ili '''òpice'''<ref> Charles Darwin, Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu, prev. Josip Balabanić, Školska knjiga, Zagreb, 2007, sv. I, str. 8-9.</ref><ref name="HER"> Hrvatski enciklopedijski rječnik, EPH d.o.o. Zagreb i Novi Liber d.o.o. Zagreb, 2004, sv. 7, str. 161.</ref>, odnosno '''hominoidi'''. Prema danas prihvaćenom klasifikacijskom sustavu, postoje dvije [[porodica (taksonomija)|porodice]] hominoida:
* porodica ''[[Hylobatidae]]'' u kojoj su 4 roda i 13 vrsta [[giboni|gibona]], među koje spadaju [[bjeloruki burmanski gibon]] i [[siamang]], a koji se zajednički nazivaju [[mali čovjekoliki majmuni|malim čovjekolikim majmunima]].
Redak 29:
S izuzetkom gorila i ljudi, svi čovjekoliki majmuni spretni su penjači po stablima. Najbolje ih opisuje riječ [[svežderi]], budući im se prehrana sastoji od plodova, sjemena trave i, u većini slučajeva, određenih količina mesa i beskralježnjaka — bilo kao lovine ili jedenja njihovih strvina — te svega ostalog što se može pronaći i lako probaviti. Žive u [[Afrika|Africi]] i [[Azija|Aziji]], ali ljudi su se rasprostranili po svim dijelovima svijeta.
Većina čovjekolikih
==Terminologija — prijašnja i sadašnja==
"Òpica"<ref
Do prije nekoliko desetljeća mislilo se da su ljudi znatno različiti od ostalih opica ili čovjekolikih majmuna (pa čak i od velikih čovjekolikih majmuna), tako da i danas mnogi misle da izraz "opice" ili "čovjekoliki majmuni" uopće ne obuhvaća ljude. Mnogi biolozi drže da je sasvim netočno razmišljati o čovjekolikim majmunima ili opicama u biološkom smislu, a ne uvrstiti među njih i ljude. Izraz "ne-ljudski čovjekoliki majmuni" ili "ne-ljudski veliki čovjekoliki majmuni" koristi se sve češće kako bi se istaknula [[monofilija|monofiletska]] veza između ljudi i ostalih opica ili čovjekolikih majmuna kad se govori samo o ne-ljudskim vrstama.
Redak 50:
Linnéovo svrstavanje ljudi među primate zajedno s majmunima i opicama (čovjekolikim majmunima) predstravljalo je problem onim ljudima koji su poricali bliske veze ljudi s ostalim pripadnicima životinjskog carstva. Linnéov luteranski [[nadbiskup]] okrivio ga je za "bezbožnost." U pismu [[Johann Georg Gmelin|Johannu Georgu Gmellinu]] napisanom [[25. veljače]] [[1747.]] godine, Linné piše:
:Neugodno mi je što moram svrstati ljude među primate, ali čovjek sam sebe dobro poznaje. Nemojmo se igrati riječima. Meni je svejedno koje ćemo ime koristiti. Ali ja najozbiljnije očekujem od tebe i čitava svijeta općenito razlikovanje ljudi od simia na temelju prirodoslovnih načela. Za druga ja ne znam. Da mi ih bar netko može pokazati! Ako nazovem čovjeka simiom ili obrnuto, sve ću teologe okrenuti protiv sebe. A možda bi i trebalo, po pravilima struke.<ref>Pismo, Carla Linnaeusa Johannu Georgu Gmelinu. Uppsala, Švedska, 25. veljače 1747.
Dakle, [[Johann Friedrich Blumenbach]] je u prvom izdanju svojega ''Prirodoslovnog priručnika'' ([[1779.]]) predložio podjelu primata na ''[[Quadrumana]]'' (od lat. ''quattuor'' četiri , i ''manus'' ruke, to jest majmuni i opice) i ''[[Bimana]]'' ("koji imaju dvije ruke", to jest ljudi). To su razdvajanje prihvatili i drugi prirodoslovci, napose [[Georges Cuvier]]. Neki su to razdvajanje uzdigli na razinu [[red (taksonomija)|reda]].
| |||