Biskupija (Biskupija): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: reflist -> reference
MayaSimFan (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Naselje u Hrvatskoj
{{dodaj infokutiju|Naselje u Hrvatskoj}}'''Biskupija''' je selo na jugu [[Kosovo polje|Kosova polja]] središte općine [[Biskupija (općina)|Biskupija]], smještena 5 km južno od [[Knin]]a.
|ime = Biskupija
|regija =
|županija = [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Biskupija (Šibensko-kninska županija)|Biskupija]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 44.01
|z. dužina = 16.24
|brojstan = 466
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta =
|pozbroj =
|autooznaka =
|slika =
|slika_opis =
}}
 
{{dodaj infokutiju|Naselje u Hrvatskoj}}'''Biskupija''' je selo na jugu [[Kosovo polje|Kosova polja]] središte općine [[Biskupija (općina)|Biskupija]], smještena 5 km južno od [[Knin]]a.
 
== Zemljopisni položaj ==
Line 11 ⟶ 32:
== Stanovništvo ==
 
2002. je u Biskupiji živilo 466 stanovnika. Biskupija je u kninskoj okolici bilo pred Domovinski rat jedno od naselja sa značajnijom koncentracijom Hrvata. Za [[balvan-revolucija|balvan-revolucije]] i za samog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], mjesni Hrvati su završili u progonstvu.<br>
2002. je u Biskupiji živilo 466 stanovnika.<br>
 
Biskupija je u kninskoj okolici bilo pred Domovinski rat jedno od naselja sa značajnijom koncentracijom Hrvata.<br>
Danas U Biskupiji živi zajednica izgnanih Hrvata iz BiH, u uvjetima drukčijih od onih u kojima žive ostali mještani - žive bez priključka na vodovodnu mrežu. <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print.asp?url=/20030828/dalmacija01.asp Slobodna Dalmacija] Voda "zamutila" odnose, 28. kolovoza 2003.</ref>
Za [[balvan-revolucija|balvan-revolucije]] i za samog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], mjesni Hrvati su završili u progonstvu.<br>
Danas U Biskupiji živi zajednica izgnanih Hrvata iz BiH, u uvjetima drukčijih od onih u kojima žive ostali mještani - žive bez priključka na vodovodnu mrežu. <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print.asp?url=/20030828/dalmacija01.asp Slobodna Dalmacija] Voda "zamutila" odnose, 28. kolovoza 2003.</ref>
 
== Povijest i kultura ==
 
Selo je bilo središnjim mjesto vlasti, crkve i kulture u starohrvatskoj državi. U to vrijeme se ovo naselje zvalo ''Pet crkava na Kosovu''. Hrvatska redakcija [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisa popa Dukljanina]], u 27. poglavlju govori kako su hrvatskog kralja [[Zvonimir]]a ubilo na skupštini sazvanoj "''u petih crikvah u Kosovi''", današnjem selu Biskupiji.<brref>[http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest_9_stoljeca.pdf Ivan Mužić] Hrv. povijest 9. stoljeća (*.pdf datoteka, 1MB veličine)</ref>
Toponimi koji govore o nazočnosti pet crkvâ na ovom području su ''Crkvina'' (Zvonimirova zadužbina, trobrodna bazilika sv. Marije koju je dao izgraditi), ''Lopuška glavica, Sv. Trojica, Stupovi i Bukorovića podvornica''.<br> Poznato je po nalazima iz [[Kraljevina Hrvatska|starohrvatskog doba]]. Poznate su starohrvatske crkve sv. Marije Kraljice Hrvata i sv. Cecilije.
Hrvatska redakcija [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisa popa Dukljanina]], u 27. poglavlju govori kako su hrvatskog kralja [[Zvonimir]]a ubilo na skupštini sazvanoj "''u petih crikvah u Kosovi''", današnjem selu Biskupiji. <ref>[http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest_9_stoljeca.pdf Ivan Mužić] Hrv. povijest 9. stoljeća (*.pdf datoteka, 1MB veličine) </ref><br>
 
Toponimi koji govore o nazočnosti pet crkvâ na ovom području su ''Crkvina'' (Zvonimirova zadužbina, trobrodna bazilika sv. Marije koju je dao izgraditi), ''Lopuška glavica, Sv. Trojica, Stupovi i Bukorovića podvornica''.<br>
U svetištu sv. Marije Kraljice Hrvata (odnosno Gospe od Biskupije), koje se nalazilo u ovom selu, je stolovao biskup Kraljevine Hrvatske, od samog osnutka [[kninska biskupija|biskupije]] (zbog veličine biskupije, koja se rasprostirala do Drave, biskupa su nazivali i hrvatskim biskupom), [[1040.]] sve do ukidanja biskupije [[1493.]] <!-- do 1522.?? -->.<br>
Poznato je po nalazima iz [[Kraljevina Hrvatska|starohrvatskog doba]]. Poznate su starohrvatske crkve sv. Marije Kraljice Hrvata i sv. Cecilije.<br>
U istoj crkvi je nađen najraniji (datiran u [[1050.]] godinu) znani pralik Gospe u starohrvatskoj umjetnosti, slavljen kao Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta. <br>
U svetištu sv. Marije Kraljice Hrvata (odnosno Gospe od Biskupije), koje se nalazilo u ovom selu, je stolovao biskup Kraljevine Hrvatske, od samog osnutka [[kninska biskupija|biskupije]] (zbog veličine biskupije, koja se rasprostirala do Drave, biskupa su nazivali i hrvatskim biskupom), [[1040.]] sve do ukidanja biskupije [[1493.]] <!-- do 1522.?? -->.<br>
 
U istoj crkvi je nađen najraniji (datiran u [[1050.]] godinu) znani pralik Gospe u starohrvatskoj umjetnosti, slavljen kao Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta. <br>
Tu crkvu su bili svojim djelima ukrasili i hrvatski umjetnici [[Ivan Meštrović]] i [[Jozo Kljaković]]. Iste su velikosrpski ekstremisti uništili, kao dio ideologije uništavanja svega katoličkog u koje su poistovjećivali sa hrvatstvom.<br> Za velikosrpske pobune i srbijanske agresije, crkva je doživjela uništavanje, i nije obnovljena nakon oslobođenja tih krajeva od četničke vlasti 1995..
 
Za velikosrpske pobune i srbijanske agresije, crkva je doživjela uništavanje, i nije obnovljena nakon oslobođenja tih krajeva od četničke vlasti 1995..
Crkva sv. Marije Kraljice Hrvata je mjestom [[hodočašće|hodočašća]] u zadnje rujanske nedjelje, za blagdana Imena Marijina. O važnosti ovog arheološkog lokaliteta je govorio i hrvatski zastupnik [[Tonći Tadić]], predlagavši da se od njega napravi arheološki spomen-park. <brref>[http://www.vjesnik.hr/html/2005/03/04/Clanak.asp?r=unu&c=14 Vjesnik] Preko mauzoleja hrvatskih kraljeva u Solinu voze kamioni, 4. ožujka 2005. </ref>
O važnosti ovog arheološkog lokaliteta je govorio i hrvatski zastupnik [[Tonći Tadić]], predlagavši da se od njega napravi arheološki spomen-park. <ref>[http://www.vjesnik.hr/html/2005/03/04/Clanak.asp?r=unu&c=14 Vjesnik] Preko mauzoleja hrvatskih kraljeva u Solinu voze kamioni, 4. ožujka 2005. </ref><br>
 
== Reference ==
Line 38 ⟶ 57:
*[http://www.freewebs.com/hrvati/Gospa%20%20Velikog%20%20Hrvatskog%20zavjeta%20Knin.htm Razgovor s dr. Dušanom Dujom Jelovinom]
*[http://www.vjesnik.hr/Html/2003/09/19/Clanak.asp?r=sta&c=2 Vjesnik] Hrvatska je ponovno slobodna i međunarodno priznata, ali i bolesna od stalnih starih podvala, 19. rujna 2003.
 
{{glavni|biskupija}}
 
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]