Kalista (mjesec): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Slika:Callisto.jpg|mini|Jupiterov mjesec Kalisto.]]
 
'''Kalista''' je satelit [[Jupiter (planet)|Jupiter]]a. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km , a masa 1.08 &times; 10<sup>23</sup> kg. Kalista je, iza [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]]a i [[Titan (mjesec)|Titan]], treći [[prirodni satelit]] po veličini u Sunčevu sustavu.
Redak 14:
Letjelica "Galileo" nije otkrila dokaze o postojanju magnetskog polja. Postoji vrlo rijetka atmosfera [[ugljik dioksid]]a.
 
=== [[Reljef]] ===
 
[[Slika:Valhalla crater on Callisto.jpg|mini|Udarni bazen ''Valhalla''.]]
[[Slika:Asgard.jpg|mini|Udarni bazen ''Asgard'' (sredina) i krateri ''Burr'' (gore) i ''Tornasuk'' (desno).]]
 
Kalista ima najstariju površinu od svih do sada promatranih tijela u Sunčevu sustavu - procjenjuje se 4 milijarde godina staru. S obzirom na to, logično je da je njegova površina gusto prekrivena kraterima - najgušće u Sunčevu sustavu. Za razliku od ostalih galilejanskih satelita, na Kalisti nema tragova novije tektonske ili vulkanske aktivnosti.
Line 39 ⟶ 38:
== Povijest istraživanja ==
 
[[Galileo Galilej]] je, 1610. godine, prvi uperio teleskop prema Jupiteru te otkrio 4 Jupiterova satelita (Ija, Europa, Ganimed i Kalista), koji se po njemu zovu galilejski. To je bio dokaz [[Nikola Kopernik|Kopernikove]] heliocentrične teorije jer se dokazalo da se ne vrti sve oko Zemlje. Tri su letjelice poslale na Zemlju fotografije ovog satelita: [[Voyager 1]], [[Voyager 2]], te [[Galileo (letjelica)|Galileo]].
 
Tri su letjelice poslale na Zemlju fotografije ovog satelita: [[Voyager 1]], [[Voyager 2]], te [[Galileo (letjelica)|Galileo]].
 
== Vanjske poveznice ==