H5N1: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Frka (razgovor | doprinosi)
taksokvir
m Bot: standardizacija
Redak 16:
! colspan="2" align="center" | Visoko patogeni H5N1
|-
| colspan="2" | [[SlikaDatoteka:Global spread of H5N1 map.PNG|središte|400px|Visoko patogeni H5N1]]
|- bgcolor=#FFEFEF
| style="width:10px; height:10px; background:#FF0000;" | ||  →  Zemlje u kojima su zabilježeni smrtni slučajevi peradi ili divljih ptica
Redak 26:
Virus je ispočetka zamijećen kao uzročnik [[endem]]ske zaraze milijunskih populacija [[perad]]i jugoistoka [[Azija|Azije]], da bi do danas, zahvaljujući svojstvu brzog prijenosa, postao široko rasprostranjen među brojnim drugim populacijama [[ptice|ptica]]. U povijesti su slučajevi zaraze češće zabilježeni u jako napučenim sredinama u kojima zajedno žive ljudi i životinje-prijenosnici. Vodene ptice selice ([[labudovi]], [[divlje patke]] i [[guske]]) su očigledni prirodni, a domaća perad neposredni prijenosnik zaraze, bilo putem izdvajanja hrandibenih proizvoda, bilo putem izmeta koji se koristi kao gnjojivo.
 
[[SlikaDatoteka:Influenza_A_-_late_passage.jpg|mini|250px|desno|'''Influenza A''', virus uzročnik ptičje gripe. [[Elektronski mikroskop|TEM]] negativno obojenih virusnih čestica u kasnom stadiju zaraze.]]
H5N1 je antigenskim tokom [[mutacija|mutirao]] u desetke visokopatogenih varijacija koje sve pripadaju dominantonme [[genotip]]u Z. Taj se endemski genotip pojavio [[2002]]. iz ranije poznatog visoko patogenog genotipa. Kod ptica je epizoogeno po prvi puta pronađen u [[Kina|Kini]] [[1996]]., a kod čovjeka u [[Hong Kong|Hong Kongu]] [[1997]]., pa razlikujemo dva genska kladona od kojih se jedan lakše prenosi na čovjeka i predstavlja opasnost.