Kraljevstvo Juda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
TXiKiBoT (razgovor | doprinosi)
m Bot: standardizacija
Redak 1:
[[SlikaDatoteka:Juda_i_Izrael.jpg|mini|300px|Right|Kraljevstvo Izrael i Kraljevstvo Juda, prikazani u vrijeme njihove najveće teritorijalne raširenosti i njihovi najbliži susjedi.]]
'''Kraljevstvo Juda''' ([[hebrejski jezik|heb.]] מַמלְכת יְהוּדָה ''Maml<sup>e</sup>kut J<sup>e</sup>huda'') bilo je ime za kraljevstvo što su tvorila [[pleme]]na: [[Juda]], [[Šimun]] i [[Benjamin]], a nastalo je nakon podjele Kraljevstva Izrael na Sjeverno i Južno kraljevstvo. Kraljevstvo Juda bilo je smješteno na jugu, dok je prijestolnica grad [[Jeruzalem]].
 
Redak 18:
=== Sukobi s Asircima ===
 
[[SlikaDatoteka:Lakhish_Letters.jpg|mini|200px|desno|Jedno od poznatih pisama branitelja iz [[Lakiš]]a. Pisala su se na krhotinama keramike. Na dramatičan način upozoravaju da se više ne vide signali susjednih gradova i traže pomoć iz [[Jeruzalem]]a. Nisu ih stigli poslati.]]
Asirci sredinom 8. st. pr.n.e. koriste slabost Arama i egipatske nutarnje borbe, te osvajaju široka područja [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i postaju stvarna opasnost i za Južno kraljevstvo, osobito u doba asirskoga kralja Sargona (kraj 8. st. pr.n.e.). Sargon 711. pr.n.e. osvaja grad [[Ašdod]], a njegov nasljednik Sanherib (oko 704.-681. pr.n.e.) judejskom kralju Ezekiji oduzima 46 gradova i nameće mu plaćanje danka. Na povratku iz [[Arabija|Arabije]] osvaja i značajan utvrđeni grad [[Lakiš]] u srcu Jude, o čemu postoje zapisi židovskih branitelja, kao i reljef u [[Niniva|Ninivi]], asirskoj prijestonici, koji prikazuje osvajanje grada, ali bez navedenog datuma.
 
[[SlikaDatoteka:Istanbul_-_Museo_archeol._-_Iscrizione_di_Siloam_%28di_Ezechia%2C_inizio_sec._VII_aC%29_-_Foto_G._Dall%27Orto_28-5-2006.jpg|mini|200px|lijevo|Natpis iz Ezekielova tunela. Jeruzalem, početak 7. st. pr.n.e.)]]
U takvoj je situaciji Ezekija radio na utvrđivanju grada: podigao je nove zidine i proveo podzemni tunel kojim je vodu s izvora Gihon doveo unutar gradskih zidina, a zatvorio pristup vodi eventualnim osvajačima. U tom je tunelu nađen uklesan natpis iz toga doba, koji opisuje kako su radnici počeli kopat prolaz s obje strane da bi se na koncu našli u sredini.