Malo ledeno doba: razlika između inačica

'''Malo ledeno doba''' (MLD) je razdobljeperiod hlađenja koje je trajalo otprilike od [[14. stoljeće|14.]] do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Iako ne postoji precizno određen početak ni kraj razdoblja, smatra se da je riječ o razdoblju između [[1550]]. i [[1880]]. godine. Ovo razdoblje hlađenja nastupilo je nakon razdoblja toplog vremena poznatog i kao [[Srednjovjekovni klimatski optimum]]. Malo ledeno doba može se podijeliti u tri manja doba s počecima [[1650]]., zatim oko [[1770]]. i [[1850]]., a koja su bila odvojena intervalima toplijeg vremena.

[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/070.htm Međunarodno istraživanje klimatskih promjena], koje se temelji na radovima Bradleya i Jonesa iz 1993, Hughesa i Diaza iz 1994. i Crowleya i Lowerya iz 2000. opisuje MLD kao "skromno hlađenje sjeverne polutke tijekom ovoga razdoblja za manje od 1[[°C]]" i kaže da "postojeći dokazi ne potvrđuju tezu o globalnim razdobljima ekstremno toplog ili hladnog vremena u ovim vremenskim okvirima i uvriježeni termini poput Malog ledenog doba i Srednjovjekovnog klimatskog optimuma imaju ograničenu uporabu u opisivanju trendova promjene srednje globalne temperature tijekom prošlih stoljeća".

Ne postoji precizno određena godina početka Malog ledenog doba, premda postoji niz neizravno povezanih događaja koji su mu prethodili. U 13. je stoljeću [[led]] na Sjevernom Atlantiku[[Atlantik]]u počeo putovati sve dalje na jug, jednako tako i ledenjaci sa Grenlanda[[Grenland]]a. Tri godine jakih kiša koje su počele [[1315]]. bile su uvod u razdoblje nepredvidljivog vremena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]] koje je potrajalo sve do 19. stoljeća. No, širenje leda zabilježeno je i na globalnoj razini ([[Ande]], [[Kina]], [[Novi Zeland]]) sredinom 17. st. (Brian Fagan, The Little Ice Age, 2000.).

[[Image:Avercamp-ijsvermaak.png|thumb|right|250px|''Prizor na ledu'' [[Hendrick Avercamp]] ([[1585]]-[[1634]]), [[Nizozemska]]; inspiriran hladnom zimom 1608. Zanimljivo da su prizori poput ovog, premda sada smatrani "tipičnim" za MLD, slikani samo u razdoblju 1565-1665. ]]

Malo ledeno doba donijelo je izrazito hladne zime mnogim dijelovima svijeta, ali posebno [[Europa|Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Sredinom 17. stoljeća ledenjaci su se u [[švicarska|švicarskim]] [[Alpe|Alpama]] sve više širili, gutajući postupno farme i uništavajući cijela sela. Rijeka [[Temza]] te kanali i rijeke u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] su često bili zamrznuti tijekom zime, tako da su se ljudi klizali i čak održavali [[River Thames frost fairs| ledene sajmove]] na ledu. Zimi 1780.g. zamrznula se cijela [[New York|Newyorška]] luka pa su ljudi išli pješice od [[Manhattan]] do [[Staten Island, New York| Staten Islanda]]{{newdsm}}. Zaleđeno more oko Islanda[[Island]]a proširilo se kilometrima u svim smjerovima onemogućavajući tako pristanak brodova. [[Arktik|Arktička]] ledena kora bila se toliko proširila da postoji šest zapisa o Eskimima[[Eskimi]]ma koji su se svojim kajacima iskrcali u [[Škotska|Škotskoj]].[http://www.cdc.gov/ncidod/eid/vol6no1/reiter.htm].

Oštre zime na razne su načine utjecale na život ljudi. Stanovništvo Islanda se prepolovilo, a kolonije [[Vikinzi|Vikinga]] na Grenlandu[[Grenland]]u su nestale. U Sjevernoj Americi [[Indijanci]] su se udruživali kako bi bili spremniji na nestašicu hrane.

Dugi niz godina sniježne su [[padaline]] bile mnogo jače nego ikad ranije i [[snijeg]] se zadržavao na tlu puno više mjeseci nego danas. Mnoga proljeća i ljeta bila su puno hladnija i vlažna, premda postoje velika odstupanja od godine do godine. Uzgoj [[sadnica]] morao je, diljem Europe, biti smanjen, radi prilagodbe kraćem razdoblju uzgoja, pa je stoga bilo i puno godina gladi i smrti (poput [[Velika glad 1315-1317|Velike Gladi 1315-1317]] 1315-1317, premda je to moglo biti i prije samog MLD-a). [[Vinogradarstvo]] je potpuno isčeznulo iz nekih sjevernih regija. Silovite oluje su uzrokovale masovne poplave i gubitke života. Sve je to rezultiralo i nestankom dijela [[Danska|danske]], [[nizozemska|nizozemske]] i [[njemačka|njemačke]] obale [http://www.cdc.gov/ncidod/eid/vol6no1/reiter.htm].

Širenje planinskih ledenjaka[[ledenjak]]a je prvi put na mapama označeno krajem 19.st. I na sjevernoj i na južnoj polutki snježna se granica spustila otprilike 100 m niže nego što je to zabilježeno 1975 g. U [[Nacionalni park Glacier|Nacionalnom parku Glacier]] u Montani, SAD([[:en:Glacier National Park|en]]) u [[Montana|Montani]], [[SAD]], posljednje napredovanje leda zabilježeno je krajem 18. i početkom 19. st. U zaljevu [[Chesapeake Bay]], u Marylandu[[Maryland]]u, [[SAD]], velike temperaturne oscilacije u MLD-u i Srednjovjekovnom klimatskom optimumu, najvjerojatnije su povezane sa snažnim utjecajem Sjevernog Atlantika i termohalinskom cirkulacijom [http://geology.er.usgs.gov/eespteam/Atlantic/GPCabs.htm].

U [[Etiopija|Etiopiji]] i [[Mauritanija|Mauritaniji]], snijeg je zabilježen na onim visinama planinskih vrhova, na kojima ga danas nema. [[Timbuktu]], grad koji se nalazi na trans-saharskoj karavnskoj ruti, rijeka [[Niger]] poplavila je najmanje 13 puta. Slične poplave nisu zabilježene nikad ranije, ali ni nakon toga. U [[Kina|Kini]], tople sadnice, poput [[naranča|naranči]], prestale su se uzgajati u pokrajini [[Jiangxi]], gdje su stoljećima uzgajane. Europski doseljenici su javljali i o iznimno oštrim zimama u Sjevernoj Americi. Npr. godine 1607-08 led se zadržao na jezeru [[Superior]] sve do lipnja. Malo ledeno doba ovjekovječila je i umjetnost; npr. svakim seoskim pejzažom slikara [[Pieter Brueghel Mlađi|Brueghela(1564-1638) Mlađeg]]{{newdsm}} ([[:en:Pieter Brueghel the Younger|en]]) (1564-1638) , dominira snijeg.

Čini se da su poznate zimske slike Pietera[[Pieter Brueghel Starijeg|Brueghela Starijeg]]{{newdsm}} (npr. Lovci u snijegu) naslikane 1565. Burroughs tvrdi da je Pieter Brueghel Mlađi kopirao rad svoga oca. Zbog toga je i teško izvući konkretne zaključke o utjecaju zime između 1570. i 1600...". Nizozemske slike s temama zime počinju se pojavljivati od Avercampa[[Avercamp]]a nakon zime 1608. Nakon toga nastupa prekid između 1627. i 1640., te nenadani povratak nakon toga; to se dogodilo tijekom perioda blagog vremena 1630ih. Od 1640ih do 1660ih nastala je većina nizozemskih zimskih slika , što se podudara s periodom hladnih zima u tom vremenu.

Uzorak ledenog sloja istočnog Bransfieldbazena Basina[[Bransfield]], na Antarktičom[[Antarktički poluotok|Antarktičkom poluotoku]] jasno određuje događanja u Malom ledenom dobu i srednjovjekovnom toplom razdoblju.[http://www.ingentaconnect.com/content/ap/qr/2002/00000058/00000003/art02371]. Ovime se potvrđuje teza o globalnoj prirodi MLD-a.

Ledeni sloj sa[[ ledenjak Fremont|ledenjaka Fremont]] u Sjevernoj Americi i sa ledene kape Quelccaya[[Quelccay]]a (Peruanske[[Peru]]anske [[Ande]], [[Južna Amerika]]) ukazuju na slične promjene tijekom MLD-a.