Wikipedija

Hrvatski speleološki savez: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
wikipoveznice, općenito = uvod, dorada
Redak 1:
'''Hrvatski speleološki savez''' (kratica: ''HSS'') je savez speleoloških udruga, tj. pravnih osoba koje su registrirane za [[speleologijaSpeleologija|speleološku]] djelatnost u Republici Hrvatskoj, te je kao takav jedinstven u državi,. sjedišteSjedište mu je u [[Zagreb]]u.▼
== Općenito o Hrvatskom speleološkom savezu ==
 
Hrvatska je isključivo preko Hrvatskog speleološkog saveza i postala redovitom članicom međunarodne speleološke unije tj. ,<ref>[http://www.uis-speleo.org Union Internationale de Speleologie (UIS)] </ref> zajedno s još 60 zemalja svijeta, koje su tamo zastupljene sa svojim <ref>[http://www.uis-speleo.org/people/natspel.html]</ref> nacionalnim speleološkim savezima.▼
▲'''Hrvatski speleološki savez''' (kratica: ''HSS'') je savez speleoloških udruga, tj. pravnih osoba koje su registrirane za [[speleologija|speleološku]] djelatnost u Republici Hrvatskoj, te je kao takav jedinstven u državi, sjedište mu je u [[Zagreb]]u.
 
Hrvatski speleološki savez je [[Neprofitne organizacije|neprofitna]], dobrovoljna, izvanstranačka, [[Znanost|stručno-znanstvena]] i sportska[[sport]]ska udruga, kojačije svojim članstvomčlanstvo radi na razvijanju, unapređivanju, koordinaciji i popularizaciji speleološke znanosti, speleološke svijesti i navika te istraživanju (otkrićima), iskorištavanju i zaštiti speleoloških objekata. Hrvatski speleološki savez je savez speleoloških udruga, odnosno [[Pravna osoba|pravnih osoba]] koje se bave speleologijom u Republici Hrvatskoj.▼
▲Hrvatska je isključivo preko Hrvatskog speleološkog saveza i postala redovitom članicom međunarodne speleološke unije tj. <ref>[http://www.uis-speleo.org Union Internationale de Speleologie (UIS)] </ref> zajedno s još 60 zemalja svijeta, koje su tamo zastupljene sa svojim <ref>[http://www.uis-speleo.org/people/natspel.html]</ref> nacionalnim speleološkim savezima.
 
Uz naziv na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], Hrvatski speleološki savez može rabiti naziv na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], koji glasi: "'''Croatian Speleological Federation'''", a skraćenica na engleskom jeziku glasi: "(''CSF"'').▼
▲Hrvatski speleološki savez je neprofitna, dobrovoljna, izvanstranačka, stručno-znanstvena i sportska udruga, koja svojim članstvom radi na razvijanju, unapređivanju, koordinaciji i popularizaciji speleološke znanosti, speleološke svijesti i navika te istraživanju (otkrićima), iskorištavanju i zaštiti speleoloških objekata. Hrvatski speleološki savez je savez speleoloških udruga, odnosno pravnih osoba koje se bave speleologijom u Republici Hrvatskoj.
 
▲Uz naziv na hrvatskom jeziku, Hrvatski speleološki savez može rabiti naziv na engleskom jeziku koji glasi: "'''Croatian Speleological Federation'''", a skraćenica na engleskom jeziku glasi: "CSF".
 
== Osnutak saveza ==
HSS je osnovan u Zagrebu, '''[[2. travnja]] [[1954.]] godine''' pod nazivom “Speleološko"Speleološko društvo Hrvatske”Hrvatske", od [[20. listopada]] [[1990.]] godine djeluje pod nazivom “Hrvatsko"Hrvatsko speleološko društvo”društvo", a od [[21. veljače]] [[1998.]] godine naziva se: “Hrvatski"Hrvatski speleološki savez”savez".▼
 
Udruga njeguje tradiciju “Odbora"Odbora za uređenje Baračevih špilja”špilja", utemeljenog '''[[20. veljače]] [[1892.]] godine''' i “Odbora"Odbora za istraživanje špilja Geologijskog povjerenstva Kraljevine Hrvatske i Slavonije”Slavonije", utemeljenog '''[[31. srpnja]] [[1910.]] godine''', prvih hrvatskih amaterskih[[amater]]skih i profesionalnih speleoloških udruga, koje su bile osnovane među prvima u svijetu.▼
▲HSS je osnovan u Zagrebu, '''2. travnja 1954. godine''' pod nazivom “Speleološko društvo Hrvatske”, od 20. listopada 1990. godine djeluje pod nazivom “Hrvatsko speleološko društvo”, a od 21. veljače 1998. godine naziva se: “Hrvatski speleološki savez”.
 
HSS imadjeluje na području cijele Republike Hrvatske. Ima svojstvo pravne osobe, a kao udruga registrirana je pri Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, u Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske pod brojem 00000461.▼
▲Udruga njeguje tradiciju “Odbora za uređenje Baračevih špilja” utemeljenog '''20. veljače 1892. godine''' i “Odbora za istraživanje špilja Geologijskog povjerenstva Kraljevine Hrvatske i Slavonije” utemeljenog '''31. srpnja 1910. godine''', prvih hrvatskih amaterskih i profesionalnih speleoloških udruga, koje su bile osnovane među prvima u svijetu.
 
:Hrvatski speleološki savez smatra se jednim od utemeljitelja Union Internationale de Speleologie (UIS), jer je bio redovan član Saveza speleologa [[SFRJ|Jugoslavije]] (SSJ), koji je organizirao 4. svjetski speleološki kongres u [[Postojna|Postojni]] [[1965.]] godine. Na tom je svjetskom speleološkom kongresu, koji se, osim u [[Slovenija|Sloveniji]], održavao i u Hrvatskoj unutar tadašnje Jugoslavije, osnovana je '''[[16. rujna]] [[1965.]] godine''' svjetskaSvjetska međunarodna speleološka organizacija (Union Internationale de Speleologie). Tada je, pored ostale 21 zemlje u redovito članstvo, kao jednog od osnivača, primljen i Savez speleologa Jugoslavije, koji je predstavljao speleologe iz tadašnje države. Nakon raspada Jugoslavije, a s time i Saveza speleologa Jugoslavije, Hrvatski speleološki savez i Jamarska zveza Slovenije napisali su zamolbe za nastavak svojeg, ovog puta odvojenog članstva u UIS-u.▼
HSS djeluje na području cijele Republike Hrvatske.
 
Hrvatski speleološki savez je postao ponovna redovita članica Međunarodne speleološke unije (<ref>[http://www.uis-speleo.org Union International de Speleologie], UIS</ref>) na prvoj Generalnoj Skupštineskupštini UIS-a, koja je održana na 11. svjetskomSvjetskom speleološkom kongresu u Pekingu[[Peking]]u, (Kina) '''[[3. kolovoza]] [[1993.]] godine'''. S time su Hrvatska i Slovenija zadržale svoj kontinuitet članstva u UIS-u od osnutka, tj. od 1965. godine, dok neke druge bivše republike SFRJ još nisu podnijele zamolbu za prijam u članstvo.▼
▲HSS ima svojstvo pravne osobe, a kao udruga registrirana je pri Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, u Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske pod brojem 00000461.
 
▲:Hrvatski speleološki savez smatra se jednim od utemeljitelja Union Internationale de Speleologie (UIS) jer je bio redovan član Saveza speleologa Jugoslavije (SSJ), koji je organizirao 4. svjetski speleološki kongres u Postojni 1965. godine. Na tom je svjetskom speleološkom kongresu koji se osim u Sloveniji održavao i u Hrvatskoj unutar tadašnje Jugoslavije, osnovana je '''16. rujna 1965. godine''' svjetska međunarodna speleološka organizacija (Union Internationale de Speleologie). Tada je pored ostale 21 zemlje u redovito članstvo, kao jednog od osnivača, primljen i Savez speleologa Jugoslavije, koji je predstavljao speleologe iz tadašnje države.
 
Nakon raspada Jugoslavije, a s time i Saveza speleologa Jugoslavije, Hrvatski speleološki savez i Jamarska zveza Slovenije, napisali su zamolbe za nastavak svojeg , ovaj puta odvojenog članstva u UIS-u.
▲Hrvatski speleološki savez je postao ponovna redovita članica Međunarodne speleološke unije (<ref>[http://www.uis-speleo.org Union International de Speleologie], UIS</ref>) na prvoj Generalnoj Skupštine UIS-a koja je održana na 11. svjetskom speleološkom kongresu u Pekingu (Kina) '''3. kolovoza 1993. godine'''. S time su Hrvatska i Slovenija zadržale svoj kontinuitet članstva u UIS-u od osnutka tj. od 1965. godine, dok neke druge bivše republike još nisu podnijele zamolbu za prijam u članstvo.
 
Hrvatski speleolozi su aktivno sudjelovali na svim dosadašnjim svjetskim speleološkim kongresima:
*1. [[Francuska]] (Paris[[Pariz]], 1953.),<br>
*2. [[Italija]] ([[Bari]], 1958.), <br>
*3. [[Austrija]] ([[Beč]], 1961.),<br>
*4. [[Jugoslavija]] (Postojna, 1965.),<br>
*5. [[Njemačka]] ([[Stuttgart]], 1969.),<br>
*6. [[Čehoslovačka]] (Olomouc, 1973.),<br>
*7. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] ([[Sheffield]], 1977.),<br>
*8. [[SAD]] ([[Bowling Green]], 1981.),<br>
*9. [[Španjolska]] ([[Barcelona]], 1986.),<br>
*10. [[Mađarska]] ([[Budimpešta]], 1989.),<br>
*11. [[Kina]] (Peking, 1993.),<br>
*12. [[Švicarska]] ([[La Chaux-des-Fonds]], 1997.)<br>
*13. [[Brazil]] (Brasilia[[Brasília]], 2001.),<br>
*14. [[Grčka]] ([[Kalamos]], 2005.).<br>
 
SlijedećiSljedeći svjetskiSvjetski speleološki kongres <ref>[http://www.ics2009.us 15. Svjetski speleološki kongres] </ref> će se održati ponovno u SAD ([[Kerrville]], 2009.), gdje će ponovno biti aktivnih sudionika iz Hrvatske.
 
== Speleološke kategorije, članstvo, ustrojstvo i aktivnost Hrvatskog speleološkog saveza ==
Unutar Hrvatskog speleološkog saveza, nakon propisanog školovanja i polaganja ispita pred odabranim povjerenstvom dodijeljujudodjeljuju se speleološke kategorije, ovisno o postignutom stupnju znanja i iskustva: '''* speleološki pripravnik, speleolog, stariji speleolog, instruktor speleologije, stariji instruktor speleologije i savezni instuktor speleologije'''.▼
* speleolog,
* stariji speleolog,
* instruktor speleologije,
* stariji instruktor speleologije,
* savezni instuktor speleologije.
 
Članicom Hrvatskog speleološkog saveza postaje se na temelju zamolbe, uz predočenje dokaza da je pravna osoba registrirana u skladu važećihs propisavažećim propisima i zakonazakonima. Sve članice Hrvatskog speleološkog saveza preko saveza dobijaju i godišnju dozvolu za stručna i znanstvena istraživanja (otkrića) speleoloških objekata, koja im daje [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske]], Uprava za [[Zaštita prirode|zaštitu prirode]]. Bez takovih dozvola nije moguće ulazi u niti u jedan speleološki objekt u republici Hrvatskoj, prema važećem Zakonu o zaštiti prirode NN 70 /2005 i NN 138/2008. ▼
▲Unutar Hrvatskog speleološkog saveza nakon propisanog školovanja i polaganja ispita pred odabranim povjerenstvom dodijeljuju se speleološke kategorije ovisno o postignutom stupnju znanja i iskustva: '''speleološki pripravnik, speleolog, stariji speleolog, instruktor speleologije, stariji instruktor speleologije i savezni instuktor speleologije'''.
 
Danas su aktivne članice Hrvatskog speleološkog saveza u Zagrebu, Pazinu[[Pazin]]u, Poreču[[Poreč]]u, Splitu[[Split]]u, [[Fužine|Fužinama]], [[Karlovac|Karlovcu]], Sinju[[Sinj]]u, [[Opatija|Opatiji]], [[Kastav|Kastvu]], Samoboru[[Samobor]]u, [[Buje|Bujama]], Buzetu[[Buzet]]u, Roču[[Roč]]u, Gospiću[[Gospić]]u, [[Rab (grad)|Rabu]], [[Makarska|Makarskoj]], [[Pula|Puli]], Vrsaru[[Vrsar]]u, [[Tršće (Čabar)|Tršću]], [[Ivanec|Ivancu]] i drugim ..mjestima. ▼
▲Članicom Hrvatskog speleološkog saveza postaje se na temelju zamolbe uz predočenje dokaza da je pravna osoba registrirana u skladu važećih propisa i zakona. Sve članice Hrvatskog speleološkog saveza preko saveza dobijaju i godišnju dozvolu za stručna i znanstvena istraživanja (otkrića) speleoloških objekata koja im daje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu prirode. Bez takovih dozvola nije moguće ulazi u niti jedan speleološki objekt u republici Hrvatskoj prema važećem Zakonu o zaštiti prirode NN 70 /2005 i NN 138/2008.
 
Djelatnost HSS odvija se kroz Upravni odbor, Nadzorni odbor, stručna povjerenstva (komisije) i koordinatore, koji su izabrani za četvorogodišnje razdoblje na Skupštini [[8. travnja]] [[2006.]] godine u Pazinu. Primjerice:▼
▲Danas su aktivne članice Hrvatskog speleološkog saveza u Zagrebu, Pazinu, Poreču, Splitu, Fužinama, Karlovcu, Sinju, Opatiji, Kastvu, Samoboru, Bujama, Buzetu, Roču, Gospiću, Rabu, Makarskoj, Puli, Vrsaru, Tršću, Ivancu ...
 
▲Djelatnost HSS odvija se kroz Upravni odbor, Nadzorni odbor, stručna povjerenstva (komisije) i koordinatore koji su izabrani za četvorogodišnje razdoblje na Skupštini 8.travnja 2006.godine u Pazinu.
Primjerice:
* Komisija za opremu i tehniku istraživanja,
* Komisija za dokumentaciju, [[Informatika|informatiku]] i [[katastar]],
* Komisija za biospeleologiju,
* Komisija za geoznanstvena istraživanja i [[Topografija|topografsko]] snimanje,
* Komisija za izobrazbu i edukaciju,
* Komisija za [[Fotografija|fotografska]] i video snimanja,
* Komisija za speleoronjenje i suradnju s [[Hrvatski ronilački savez|Hrvatskim ronilačkim savezom]],
* Komisija za [[Turizam|turističke]] speleološke objekte,
* Komisija za Statut i dokumente HSS,
* Koordinator za spašavanje i suradnju s [[Hrvatska gorska služba spašavanja|Hrvatskom gorskom službom spašavanja]],
* Koordinator za suradnju sa Zajednicom tehničke kulture,
* Koordinator za evidenciju potencijalnih [[Arheologija|arheoloških]] lokaliteta u speleološkim objektima,
* Zastupnik u skupštini Union Internationale de Speleologie (delegat UIS-a).
Aktivnost udruga članica HSS, kao i samog saveza, ocjenjenaocijenjena je i u međunarodnim okvirima kao zamjetna i utjecajna, tako da su naši speleolozizispeleolozi bili sudionicima u mnogim našim i međunarodnim speleološkim ekspedicijama diljem Hrvatske i cijeloga svijeta.▼
 
:[http://www.speleo.hr Hrvatski speleološki savez] ili njene članice u svojoj su dugogodišnjoj aktivnosti organizirali brojna speleološka istraživanja (otkrića) i ekspedicije kod nas i u svijetu. Na primjer, istraživanja brojnih speleoloških objekata na otocima Braču[[Brač]]u, Hvaru[[Hvar]]u, [[Korčula|Korčuli]], poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] te u području [[Lika|Like]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] (tadašnji listovi topografskih karata Ogulin 1,2,3,4; Senj 1,2,3,4; Gospić 1,2,3,4), zatim istraživanja područja [[Istra|Istre]], Gorskog kotara, [[Ćićarija|Ćićarije]] (oko 500 speleoloških objekata), te u jadranskom[[jadran]]skom obalnom području. U razdoblju od [[1954.]] do [[1970.]] ukupno je obrađeno i registrirano 3820 speleoloških objekata (Institut za geološka istraživanja), do [[1986.]] godine 5263 objekata (M. Garašić), a danas ih je u Hrvatskoj, zajedno sa svim sustavno obrađenim kavernama (preko 950 kaverni), tj. speleoloških objekta bez prirodnih ulaza s površine objekata, registrirano preko 11.500, što je značajno u odnosu na veličinu Hrvatske i broj speleologa koji u njoj djeluju. Može se pretpostaviti da je u Hrvatskoj poznato oko 13.000 speleoloških objekata, jer nisu svi podaci skupljeni na jednom mjestu. Ako se i određeni broj objekata ponovno registrira pod drugim imenom od različitih udruga, njihova brojka nikako ne može biti manja od 10.000 do 10.500, što i nije jako bitno, jer će se u budućnosti sigurno doći do većeg i točnijeg broja svih poznatih speleoloških objekata u Hrvatskoj.▼
▲Aktivnost udruga članica HSS kao i samog saveza ocjenjena je i u međunarodnim okvirima kao zamjetna i utjecajna, tako da su naši speleolozizi bili sudionicima u mnogim našim i međunarodnim speleološkim ekspedicijama diljem Hrvatske i cijeloga svijeta.
 
[http://www.uis-speleo.org/people/natspel.htmlSpeleolozi Preko]iz Hrvatske su, preko Hrvatskog speleološkog saveza, speleolozi iz Hrvatske sučlanovi i članovi Međunarodne speleološke unije ([http://www.uis-speleo.org Union Internationale de Speleologie - UIS]), a uspješno su realizirali i dobili dozvole za zajedničke speleološke ekspedicije diljem svijeta (gotovo sve zemlje [[Europa|Europe]], [[SAD]], [[Kanada]], [[Meksiko]], [[Kuba]], [[Jamajka]], [[Puerto Rico]], [[Dominikanska Republika]], [[Bermuda]], [[Venezuela]], [[Bolivija]], [[Peru]], [[Brazil]], [[Argentina]], [[Čile]], [[Ukrajina]], [[Moldavija]], [[Turska]], [[Cipar]], [[Malta]], [[Rusija]], [[Gruzija]], [[Libanon]], [[Sirija]], [[Jordan]], [[Iran]], [[Irak]], [[Egipat]], [[Tunis]], [[Libija]], [[Alžir]], [[Maroko]], [[Nigerija]], [[Namibija]], [[Gabon]], [[Južna Afrika]], [[Madagaskar]], [[Etiopija]], [[Tanzanija]], [[Kongo]], [[Mauricijus]], [[Oman]], [[Saudijska Arabija]], [[Jemen]], [[Pakistan]] , [[Afganistan]], [[Indija]], [[Šri Lanka]], [[Nepal]], [[Kina]], [[Laos]], [[Vijetnam]], [[Tajland]], [[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Indonezija]], [[Malezija]], [[Nova Gvineja]], [[Australija]],...) ▼
▲:[http://www.speleo.hr Hrvatski speleološki savez] ili njene članice u svojoj su dugogodišnjoj aktivnosti organizirali brojna speleološka istraživanja (otkrića) i ekspedicije kod nas i u svijetu. Na primjer istraživanja brojnih speleoloških objekata na otocima Braču, Hvaru, Korčuli, poluotoku Pelješcu te u području Like i Gorskog kotara (tadašnji listovi topografskih karata Ogulin 1,2,3,4; Senj 1,2,3,4; Gospić 1,2,3,4), zatim istraživanja područja Istre, Gorskog kotara, Ćićarije (oko 500 speleoloških objekata), te u jadranskom obalnom području. U razdoblju od 1954. do 1970. ukupno je obrađeno i registrirano 3820 speleoloških objekata (Institut za geološka istraživanja), do 1986. godine 5263 objekata (M. Garašić), a danas ih je u Hrvatskoj zajedno sa svim sustavno obrađenim kavernama (preko 950 kaverni), tj. speleoloških objekta bez prirodnih ulaza s površine objekata registrirano preko 11.500, što je značajno u odnosu na veličinu Hrvatske i broj speleologa koji u njoj djeluju. Može se pretpostaviti da je u Hrvatskoj poznato oko 13.000 speleoloških objekata jer nisu svi podaci skupljeni na jednom mjestu. Ako se i određeni broj objekata ponovno registrira pod drugim imenom od različitih udruga, njihova brojka nikako ne može biti manja od 10.000 do 10.500 što i nije jako bitno jer će se u budućnosti sigurno doći do većeg i točnijeg broja svih poznatih speleoloških objekata u Hrvatskoj.
▲[http://www.uis-speleo.org/people/natspel.html Preko] Hrvatskog speleološkog saveza, speleolozi iz Hrvatske su i članovi Međunarodne speleološke unije ([http://www.uis-speleo.org Union Internationale de Speleologie - UIS]), a uspješno su realizirali i dobili dozvole za zajedničke speleološke ekspedicije diljem svijeta (gotovo sve zemlje [[Europa|Europe]], [[SAD]], [[Kanada]], [[Meksiko]], [[Kuba]], [[Jamajka]], [[Puerto Rico]], [[Dominikanska Republika]], [[Bermuda]], [[Venezuela]], [[Bolivija]], [[Peru]], [[Brazil]], [[Argentina]], [[Čile]], [[Ukrajina]], [[Moldavija]], [[Turska]], [[Cipar]], [[Malta]], [[Rusija]], [[Gruzija]], [[Libanon]], [[Sirija]], [[Jordan]], [[Iran]], [[Irak]], [[Egipat]], [[Tunis]], [[Libija]], [[Alžir]], [[Maroko]], [[Nigerija]], [[Namibija]], [[Gabon]], [[Južna Afrika]], [[Madagaskar]], [[Etiopija]], [[Tanzanija]], [[Kongo]], [[Mauricijus]], [[Oman]], [[Saudijska Arabija]], [[Jemen]], [[Pakistan]] , [[Afganistan]], [[Indija]], [[Šri Lanka]], [[Nepal]], [[Kina]], [[Laos]], [[Vijetnam]], [[Tajland]], [[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Indonezija]], [[Malezija]], [[Nova Gvineja]], [[Australija]],...)
 
HSS je [[1998.]] godine uspešnouspješno organizirao veliku međunarodnu speleoronilačku ekspediciju u [[Crveno jezero]], kada je precizno izmjerena visinska razlika od 528 metara, a dubina jezera od čak 281 metar. Naredne godine se započelo s ronjenjima u izvorima rijeke [[Gacka (rijeka)|Gacke]], koja su dala dotad nepredvidive rezultate o dubini i dužini izvora krših rijeka u Hrvatskoj.
 
HSS svake godine za svoje članstvo organizira stručne seminare s različitim tematikama, organizira ispite za različite speleološke kategorije, te je već već deset godina pokrovitelj godišnjeg okupljanja svih speleologa u Hrvatskoj (Skup- Skupa speleologa Hrvatske).
 
== Značajno za spomenuti ==
 
Predsjednici Hrvatskog speleološkog saveza su bili:
 
*dr.sc. [[Josip Poljak]] (1954.-1957.),<br>
*akademik dr.sc. [[Josip RoglićPoljak]] (19571954.-1960.; 1960.-19621957.),<br>
*prof.akademik dr. sc. [[VladimirJosip BlaškovićRoglić]] (19621957.-1960.; 19641960.-1962.),<br>
*prof.dr. sc. [[Vladimir Blašković]] (1962.- 1964.),
*akademik dr.sc. [[Mirko Malez]] (1965.-1966., 1967.-1970., 1971.-1974., 1975.-1978., 1979.-1982.,1983.-1986., 1987.-1990.),<br>
*prof.dr.sc. [[Mladen Garašić]] (1991.-1994., 1994.-1997., 1998.-2001., 2002.-2005., 2006.-2009.),<br>.
 
Počasni članovi Hrvatskog speleološkog društva i dobitnici plakete "dr. Josip Poljak" su:
*akademik [[Grga Novak]],<br>
*akademik [[Milan Herak]],<br>
*akademik [[Milan Meštrov]],<br>
*dr.sc. [[Srećko Božičević]].
 
Od osnutka do danas kroz članstvo Hrvatskog speleološkog saveza (Speleološko društvo Hrvatske, Hrvatsko speleološko društvo) prošle su stotine najistaknutijih stručnjaka i znanstvenika iz područja speleologije, [[Geologija|geologije]], [[Hidrogeologija|hidrogeologije]] krša[[krš]]a, [[Biologija|biologije]], arheologije i ostavile svoj trag u brojnim istraživanjima koji su objavljeniobjavljenima u stranoj i domaćoj literaturi.
 
Članovi SDH aktivno su sudjelovali su na svih 10. kogresakongresa speleologa Jugoslavije. Odlično su organizirali čak dva kongresa, i to Drugi jugoslavenski speleološki kongres u Splitu [[1958.]] godine i Deveti jugoslavenski speleološki kongres, održan u Karlovcu [[1984.]] godine. IzaTiskani tihsu kongresaposebni tiskaniplakati suo Zbornicikongresima, radovaorganizirane dosadsu najboljeposebne objavljeniizložbe nai ovim prostorimapredavanja. TiskaniIza sutih posebnikongresa plakatitiskani osu kongresimaZbornici radova, organiziraneza koje se procjenjuje da su posebnenajbolji izložbena iovim predavanjaprostorima.▼
 
Tijekom [[2000.]] godine HSS je dobio i organizirao 5. međunarodni simpozij UIS-ovog povjerenstva za izučavanje povijesti speleologije i karstologije pod nazivom ALCADI 2000 (5 th International Symposium on History of Speleology and Karstology in Alps, Carpathians and Dinarides). Tiskani su sažeci radova i Zbornik radova Simpozija. ▼
▲Članovi SDH aktivno su sudjelovali su na svih 10. kogresa speleologa Jugoslavije. Odlično su organizirali čak dva kongresa i to Drugi jugoslavenski speleološki kongres u Splitu 1958. godine i Deveti jugoslavenski speleološki kongres održan u Karlovcu 1984. godine. Iza tih kongresa tiskani su Zbornici radova dosad najbolje objavljeni na ovim prostorima. Tiskani su posebni plakati o kongresima, organizirane su posebne izložbe i predavanja.
▲Tijekom 2000. godine HSS je dobio i organizirao 5. međunarodni simpozij UIS-ovog povjerenstva za izučavanje povijesti speleologije i karstologije pod nazivom ALCADI 2000 (5 th International Symposium on History of Speleology and Karstology in Alps, Carpathians and Dinarides). Tiskani su sažeci radova i Zbornik radova Simpozija.
 
Pored toga, SDH (HSS) je [[1965.]] tiskao knjigu "Cerovačke pećine od" dr. Mirka Maleza,(1965. godine), brošuru o radu SDH, izradio je 26 knjiga o sustavnim speleološkim istraživanjima na području Hrvatske,
kao i Zapisnike speleoloških istraživanja (1959. do 1990.). Danas Hrvatski speleološki savez izdaje časopis "Spelaeologia Croatica" (od [[1991.]] godine). Tiskana su pitanja za pojedine speleološke kategorije...▼
izradio je 26 knjiga o sustavnim speleološkim istraživanjima na području Hrvatske,
▲Zapisnike speleoloških istraživanja (1959. do 1990.). Danas Hrvatski speleološki savez izdaje časopis "Spelaeologia Croatica" (od 1991. godine). Tiskana su pitanja za pojedine speleološke kategorije...
 
SpomenimoRaritetno i jedan raritetje da je, na poziv članova SDH, u boravakposjet Hrvatskoj [[1955.]] godine došao i jedanlegendarni od najpoznatijih legendarnih speleologaspeleolog, [[Francuzi|Francuz]] [[Norbert Castaret]]. Bio je u [[Veternica|Veternici]] i [[Cerovačke pećine|Cerovačkim spiljama]] s dr. Josipom Roglićem i dr. Mirkom Malezom, a u Zagrebu je odražaoodržao predavanje za članove SDH i posebno za veliki broj zainteresiranih građana u najvećoj dvorani tadašnjeg narodnogNarodnog sveučilištusveučilišta. To je bio izuzetan događaj, jer je Norbert Castaret već onda bio speleološka legenda.
 
== Izvori ==
Line 109 ⟶ 107:
*[http://www.uis-speleo.org/ Union Internationale de Speleologie - UIS]
 
[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija: Geologija]]
[[Kategorija: Speleologija]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_speleološki_savez"