Oplemenjivanje mineralnih sirovina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
Oplemenjivanje (obogaćivanje, prerada) mineralnih sirovina je prerada čvrstih [[mineralne sirovine|mineralnih sirovina]] fizikalnim, fizikalno-kemijskim ili kemijskim postupcima radi odvajanja korisnih od nekorisnih sastojaka (minerala) s ciljem dobivanja prodajnih produkata. Naime, mineralne sirovine u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] gotovo nikad se ne nalaze čiste, bez nekorisnih ili štetnih primjesa, tj. gotovo uvijek osim korisne sadrže i nekorisnu komponentu ([[Minerali|minerale ]]). Odvajanje se može postići jer se u svim mineralnim sirovinama razlikuju kemijske i/ili fizikalne značajke komponenata od kojih se sirovina sastoji.
 
Oplemenjivanje mineralnih sirovina svodi se na '''dvije temeljne operacije''':
*'''raščin''' (otvaranje, oslobađanje),
*'''razdvajanje''' (separiranje, sortiranje),
pri čemu najčešće obuhvaća obje operacije, i to navedenim redoslijedom. Raščin sirovine postiže se sitnjenjem, a razdvajanje različitim koncentracijskim postupcima.
 
 
U praksi se ove temeljne operacije sistematiziraju u '''četiri glavne grupe''':
*sitnjenje (drobljenje i mljevenje),
*klasiranje (sijanje i klasiranje u fluidima),
Redak 17:
*odvodnjavanje (sedimentacija, filtracija, sušenje).
 
 
'''Finalni produkti oplemenjivanja''' zovu se koncentrat i jalovina. ''Koncentrat'' se sastoji uglavnom od korisne mineralne komponente, a pored nje sadrži i malo nekorisne, dok ''jalovina'' pored nekorisne sadrži i nešto korisne mineralne komponente. Uzrok tome leži u složenosti mineralnih sirovina s obzirom na [[kemijski sastav]], [[granulometrijski sastav]], [[mineralno-petrografska struktura | mineralno-petrografsku strukturu]]mineralno-petrografsku strukturu i [[fizikalne značajke]], zbog kojih se ne može postići potpuno razdvajanje mineralnih komponenti. Da bi dobili finalni produkt, često nisu potrebna sva četiri postupka (npr. prodajni asortimani [[ugljen| ugljena]] često se dobivaju samo klasiranjem).
 
 
Line 23 ⟶ 24:
[[w:en:Wikipedia:Comminution]]
 
Sitnjenje je značajna tehnološka operacija koja se prvenstveno koristi u [[rudarstvo| rudarstvu]], ali i u drugim industrijskim granama kao što su [[građevinarstvo]], industrija cementa, zatim keramička industrija, farmaceutska i kemijska industrija i dr. Sitnjenje se provodi da bi se dobio potreban granulometrijski sastav, zatim postigao raščin ili odgovarajući oblik mineralnih zrna, a provodi se u dvije faze:
*drobljenje,
*mljevenje.
Dva osnovna mehanizma uslijed kojih dolazi do sitnjenja su tlak i udar. Djelovanjem vanjske sile na mineralno zrno dolazi do deformacija u zrnu. Kada deformacije narastu toliko da dođe do kidanja veza u strukturi materije, dolazi i do sitnjenja mineralnog zrna. Pored ovih osnovnih, dodatni mehanizmi sitnjenja su gnječenje, cijepanje, trenje, kidanje i savijanje. Principi drobljenja i mljevenja su identični, a razlika je samo u veličini krajnjeg produkta. Kao granica se uzima veličina od nekoliko mm (najčešće 5 mm). Djelovanjem vanjske sile na mineralno zrno dolazi do deformacija u zrnu. Kada deformacije narastu toliko da dođe do kidanja veza u strukturi materije, dolazi i do sitnjenja mineralnog zrna.
 
 
====Drobljenje====
Line 36 ⟶ 38:
*primarne drobilice - daju proizvod veličine od 100 (120) do 20 (30) mm
*sekundarne drobilice - daju proizvod od 20 (30) mm do gornje granice mljevenja tj. nekoliko mm.
 
 
====Mljevenje====
Line 46 ⟶ 49:
*klasiranjem u fluidima (u zračnoj ili vodenoj struji).
U praksi se razdvajanje prema veličini za zrna veća od 1 mm provodi sijanjem, dok se za zrna manja od 4 mm može koristi razdvajanje prema sutaložnosti u [[klasifikatori| klasifikatorima]].
 
 
 
====Sijanje====
Line 55 ⟶ 60:
*odsjev (ne prolazi kroz prosjevnu površinu),
*prosjev (prolazi kroz prosjevnu površinu).
 
 
====Klasiranje u fluidima====
Line 64 ⟶ 70:
== Koncentracija ==
Koncentracija se provodi kako bi se dvije ili više mineralnih komponenti iz jedne mineralne sirovine razdvojilo u zasebne proizvode. Da bi se to postiglo, koriste se razlike u značajkama pojedinih mineralnih komponenti. Razdvajanje se postiže kada određeno polje sile svojim selektivnim djelovanjem (zbog različitih značajki komponenti) izdvoji jednu od mineralnih komponenti. Koncentracijske metode razvrstavaju se s obzirom na značajke minerala i polje sila koje se koristi da bi se razdvajanje postiglo.
 
 
====Gravitacijska koncentracija====
Kod gravitacijske koncentracije do razdvajanja dolazi uslijed razlike u gustoći pojedinih mineralnih komponenata u gravitacijskom polju sila. Uređaji koji se najčešće koriste u gravitacijskoj koncentraciji su plakalice, koncentracijski stolovi i žljebovi. Ako se postupak separiranja ne provodi u zraku ili vodi, već u suspenziji tada govorimo o pliva-tone koncentraciji (separacija u teškom mediju ili separacija u teškoj sredini), a uređaji koji se pri tome koriste su različiti PT separatori.
 
 
====Magnetska koncentracija====
Kod magnetske koncentracije do razdvajanja dolazi uslijed razlike u magnetičnim značajkama (susceptibilnosti i permeabilnosti) mineralnih komponenti u magnetskom polju sila. Uređaji koji se pri tome koriste su različiti tipovi visoko i niskointenzivnih [[magnetski separatori | magnetskih separatora]] koji mogu raditi suho ili mokro (kao medij se koristi zrak ili voda).
 
 
====Elektrostatička koncentracija====
U elektrostatičkoj koncentraciji do razdvajanja dolazi uslijed razlike u električnoj vodljivosti i/ili dilekektričnosti između komponenata sirovine tj. razlike u kretanju električki nabijenih čestica u električnom polju sila, pri čemu naboj na čestici miruje. Uređaji koji se pri tome koriste su [[elektrostatički separatori]] s valjkom i korona separatori.
 
 
====Flotacija====
Line 82 ⟶ 92:
*pjenušavci.
Uređaji koji se koriste u flotaciji su različiti tipovi mehaničkih i pneumatskih [[flotacijske ćelije | flotacijskih ćelija]].
 
 
====Sortiranje====
Sortiranje je najstariji koncentracijski postupak u kojem se procjenjuju pojedinačni komadi sirovine i odbacuju oni koji nisu pogodni za daljnju upotrebu ili preradu. Sortiranje se može provoditi ručno na probirnim trakama (često se koristi pri [[Recikliranje|recikliranju]]) ili pak elektroničko sortiranje, npr. na temelju optičkih značajki (boja) i sl.
 
 
 
== Povijesni razvoj oplemenjivanja mineralnih sirovina ==