Mehanički valovi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
 
Wikipoveznice i sređivanje
Redak 1:
Pri širenju vala[[val]]a čestice sredstva ostaju na svojim mjestima i [[titranje|titraju]] oko ravnotežnog položaja, širi se samo stanje titranja odnosno prenosi se [[energija]] izvora vala.
'''Mehanički valovi'''
 
'''''==Tipovi mehaničkih valova:'''''==
Pri širenju vala čestice sredstva ostaju na svojim mjestima i titraju oko ravnotežnog položaja, širi se samo stanje titranja odnosno prenosi se energija izvora vala.
 
b) LONGITUDINALNI'''TRANSVERZALNI''' - čestice sredstva titraju uokomito smjeruna smjer širenja vala (npr. zvučnival na valoviužetu)
'''''Tipovi mehaničkih valova:'''''
 
a) TRANSVERZALNI'''LONGITUDINALNI''' - čestice sredstva titraju okomito nau smjersmjeru širenja vala (npr.val na[[zvučni užetuvalovi]])
 
Valovi nastaju u izvoru vala, a titranje se određenom [[brzina|brzinom]] proširi kroz sredstvo. U elastičnim su tvarima susjedne čestice međusobno povezane elastičnim silama[[sil]]ama te pomak jedne čestice iz ravnotežnog stanja uzrokuje i pomak susjednih čestica. Poremećaj ravnotežnog stanja se zbog [[inercija|inercije]] ne prenosi trenutno nego nekom konačnom brzinom. Pritom kroz sredstvo ne putuju čestice nego sam poremećaj; zato je važno razlikovati brzinu titranja čestica oko ravnotežnog položaja od brzine širenja vala.
b) LONGITUDINALNI - čestice titraju u smjeru širenja vala (npr. zvučni valovi)
 
Brzina vala ovisi o osobinama ([[elastičnost|elastičnosti]] i [[gustoća|gustoći]]) sredstva kroz koje val prolazi.
Valovi nastaju u izvoru vala, a titranje se određenom brzinom proširi kroz sredstvo. U elastičnim su tvarima susjedne čestice međusobno povezane elastičnim silama te pomak jedne čestice iz ravnotežnog stanja uzrokuje i pomak susjednih čestica. Poremećaj ravnotežnog stanja se zbog inercije ne prenosi trenutno nego nekom konačnom brzinom. Pritom kroz sredstvo ne putuju čestice nego sam poremećaj; zato je važno razlikovati brzinu titranja čestica oko ravnotežnog položaja od brzine širenja vala.
 
Kada val prelazi iz jednog sredstva u drugo ili se prostire kroz nehomogeno sredstvo, brzina i [[valna duljina]] mu se mijenjaju, a [[frekvencija]] ostaje ista.
Brzina vala ovisi o osobinama (elastičnosti i gustoći) sredstva kroz koje val prolazi.
 
'''''==Važni pojmovi:'''''==
Kada val prelazi iz jednog sredstva u drugo ili se prostire kroz nehomogeno sredstvo, brzina i valna duljina mu se mijenjaju a frekvencija ostaje ista.
 
VALNA'''Valna DULJINAduljina''' - udaljenost najbližih točaka koje titraju istom [[faza|fazom]]
'''''Važni pojmovi:'''''
 
FAZNA'''Fazna BRZINAbrzina''' - brzina kojom se valovi šire kroz sredstvo (jer se njome širi određena faza vala)
VALNA DULJINA - udaljenost najbližih točaka koje titraju istom fazom
 
GRUPNA'''Grupna BRZINAbrzina''' - brzina širenja energije
FAZNA BRZINA - brzina kojom se valovi šire kroz sredstvo (jer se njome širi određena faza vala)
 
VALNA'''Valna FRONTAfronta''' - geometrijsko mjesto točaka do kojih dopire titranje u određenom trenutku (*sve točke valne fronte imaju istu fazu titranja)
GRUPNA BRZINA - brzina širenja energije
 
VALNE'''Valne ZRAKEzrake''' - pravci po kojima se titraji šire od čestice do čestice
VALNA FRONTA - geometrijsko mjesto točaka do kojih dopire titranje u određenom trenutku (*sve točke valne fronte imaju istu fazu titranja)
 
U prirodi su najčešći prostorni (trodimenzionalni) valovi:
VALNE ZRAKE - pravci po kojima se titraji šire od čestice do čestice
 
''Kuglasti'' - valne fronte su koncentrične [[kugla|kugline]] plohe, a zrake radijalni [[pravac|pravci]].
U prirodi su najčešći prostorni (trodimenzionalni) valovi
 
a) ''KuglastiRavni val'' - nastaje iz beskonačno dalekog točkastog izvora; valne fronte su koncentrične kugline ploheravnine, a zrake radijalniparalelni pravci
 
b) ''Ravni val'' - nastaje iz beskonačno dalekog točkastog izvora; valne fronte su ravnine a zrake paralelni pravci