William Faulkner: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: standardizacija |
m sitni ispravci |
||
Redak 15:
potpis = |
}}
'''William Cuthbert Faulkner''' (New Albany, Mississippi, [[25. rujna]] [[1897]]. – Byhalia, Mississippi, [[6. srpnja]] [[1962]].), [[SAD|američki]] prozaist.
Redak 22:
Odrastao u provincijskoj sredini, na sjeveru siromašne savezne južne države [[Savezna država Mississippi|Mississippi]]. Taj kraj i ljudi ostavili su neizbrisiv trag u njegovoj prozi. Faulkner nije maturirao, ali je mnogo čitao (od svjetskih klasika do francuskih simbolista: [[Paul Verlaine|Paula Verlainea]], [[Oscar Wilde|Wildea]], [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], [[Gustave Flaubert|Flauberta]], [[Rimbaud]]a, Swinburnea, [[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Cervantes]]a ).
[[1918]]. primljen je kao dobrovoljac u pilotsku školu britanskoga zrakoplovstva u [[Kanada|Kanadi]]. Nakon rata vratio se u [[Oxford]], gdje je proživio najveći dio života (potkraj života često boravio u državi [[Savezna država Virginija|Virginiji]] kod kćerine obitelji). Nakon pjesama i kraćih proza, prvi mu je početnički roman »Vojnikova plaća«, [[1926]]. Budući da je teško nalazio izdavače, do kraja [[Drugi svjetski rat|II. svjetskoga rata]] povremeno je odlazio u [[Hollywood]], gdje je pisao i prepravljao uglavnom tuđe scenarije; poznate su njegove preradbe [[Ernest Hemingway|Hemingwayevih]] romana. Posljednjih petnaestak godina života uživao je veliku popularnost i bio
Na početku Faulknerova velikog razdoblja njegov je treći roman »Sartoris«, [[1929]]., priča o uglednoj obitelji toga imena kojom počinje njegova saga o Yoknapatawphi i gradiću Jeffersonu (apokrifna imena za gradić sličan Oxfordu i njegov kotar Lafayette). Na neobično točno opisanu i u svakom detalju proživljenu životu svoje regije (što ga čini i regionalnim piscem), Faulkner je izgradio povijesni, simbolični i mitski svijet. Prozom biblijske veličine i grozničavog intenziteta, William Faulkner je stvorio, kako je rekao jedan kritik, "kozmos koji nitko ne posjeduje". Po senzibilitetu blizak naturalističkim piscima konca [[19. stoljeće|19. stoljeća]], no istodobno visoko svjestan i savjestan umjetnik, u svoj je opus integrirao mnoge modernističke narativne tehnike (npr. tehniku struje svijesti, vremenskog ''flashbacka'' koji nalazimo u filmovima, polifoniju glasova, narativne rezove i poetske komentare).
| |||