Inačica od 1. ožujka 2009. u 19:03 uredi Krcavi (razgovor \| doprinosi) 9 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 1. ožujka 2009. u 19:15 uredi ukloni ovu izmjenu Krcavi (razgovor \| doprinosi) 9 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 25: Danas se ime sela piše i govori u obliku Apševci. == Povijest == Jezrgu sela čine potomci katoličkih Hrvata koji su tu stanovali još u srednjem vijeku. Turci su 1536. godine konačno zavladali Apševcima i tu ostali do 1688. No i za turskog 152. godišnjeg vladanja u Apševcima nisu propali starosjedioci Hrvati. Kada je general Engleshofen po nalogu kraljice Marije Terezije 1747. uredio Brodsku kraijšku pukovniju, postali su Apševčani ''graničarima''. Njihovo selo pripalo je Desetoj staniji koja je svoje sjedište imala u Nijemcima. Kao graničari sudjelovali su Apševčani od 1756. do 1763. godine u tkz. Sedmogodišnjem ratu što ga je Marija Terezija vodila sa pruskim kraljem Fridrichom II. Apševčani su od 1788. do 1791. ratovali protiv Turske, a od 1793. do 1815. u šest ratova protiv Francuske i njezina cara Napoleona Bonapartea. Krajina je 1. listopada 1873. razvojačena, a njezino područje 1. kolovoza pripojeno je Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji. Tako su Apševci došli pod upravu Hrvatske zemaljske vlade u Zagrebu. == Promet ==

Apševci: razlika između inačica