== Krstionica kneza Višeslava iz Nina == ▼'''Višeslav''' je bio knez primorskih [[Hrvati|Hrvata]], na području [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] oko godine [[800.]], premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.
Nakon što su porazili [[Avari|avarsku]] državu i pokorili [[Hrvati|hrvatska]] [[pleme]]na koja su živjela u staroj [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panoniji]], [[Franci]] su čini se odlučili osvojiti i prostore Dalmacije kojom je vladao knez Višeslav. Tako franački [[markgrof Erik]], gospodar [[Istra|Istre]], [[Furlanija|Furlanske]] i drugih zemalja, kreće sa svojom vojskom prema Primorskoj Hrvatskoj, te god. [[799]]. dolazi do [[Tarsatica|Tarsatike]] kraj [[Rijeka|Rijeke]], gdje se u „Franačkim ljetopisima“ za njega kaže da je poginuo u zasjedi. Povjesničari još uvijek raspravljaju koje je naravi bila ta bitka i tko je zapravo ubio Erika. Neki drže da su to bili Hrvati, a drugi da su to bili avarsko-slavenski izaslanici koji su na taj način htjeli spriječiti odlazak Erika u borbu protiv njih.
Ipak do god. [[803]]. kad je Višeslav vjerojatno već bio mrtav, Primorska Hrvatska priznaje vrhovnu frančku vlast ([[800.]] je [[Karlo Veliki]] u [[Rim]]u okrunjen za [[car]]a).
▲== Krstionica kneza Višeslava iz Nina ==
{{glavni|Višeslavova krstionica}}
Višeslavova krstionica jedini je dokaz o eventualnom Višeslavovu postojanju. Visoka je 90 cm i izrađena od jednog komada kamena na kojem je, iznad reljefa [[križ]]a s [[troplet]]om, [[latinski jezik|latinski]] natpis: "Ovaj izvor, naime, prima slabe da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu [[kršćanstvo|kršćani]] spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini [[svećenik]] Ivan, u vrijeme kneza Višeslava (''VUISSASCLAVO DUCI''), i to u čast [[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]], da zagovara njega i njegova štićenika." Višeslav je ovdje jasno nazvan „knezom“ (lat. ''dux''), premda nije određeno čiji je knez bio. S obzirom da se pretpostavlja da je krstionica nađenapronađena u Veneciji izvorno bila u [[Nin]]u, moguće je da je bio knez u Primorskoj Hrvatskoj, ili pak u unutrašnjosti, na području [[banska Hrvatska|banskePanonske Hrvatske]]. Kontroverzna je činjenica što su i Srbi na prijelazu iz 8. u 9. st. imali kneza koji se zvao Višeslav.
Njezino datiranjeDatiranje i točno podrijetlo krstionice i dalje su predmetom znanstvene rasprave.
==Literatura==
*NadaNeven KlaićBudak, ''PovijestPrva Hrvatastoljeća u ranom srednjem vijekuHrvatske'', Zagreb 1975.
*Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb, 1975.
*Eduard Peričić, ''Hrvatski kraljevi (Zlatno doba hrvatske povijesti)'', Zadar 2000.
*Nenad Labus, „Tko je ubio vojvodu Erika“, ''Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru'', sv. 42/2000, str. 1-16.
*Mirjana Matijević Sokol, "Krsni zdenac Hrvata. Paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava", ''Croatica Christiana Periodica'' 59 (2007) 1-31.
| 