Ambroz Vranyczany: razlika između inačica

 

Nakon [[srpanjske žrtve|srpanjskih žrtava]] 1845. godine, bio je na čelu hrvatskog izaslanstva, koje se u [[Beč]]u sastalo s državnim kancelarom [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Metternichom]]. U previranjima nakon revolucije u Beču (13. ožujka 1848.) i Pešti (15. ožujka 1848.) bio je, zajedno s [[Ivan Kukuljević|Ivanom Kukuljevićem]] član narodnog odbora - privremenog organa vlasti, koji je sazvao narodnu skupštinu. Kad je ban [[Josip Jelačić]] iste godine osnovao bansku vladu, imenovao je Ambroza Vranjicana za načelnika financijskog odjela (državnog blagajnika), na kojoj je dužnosti bio do 1850. Zbog teških financijskih prilika, zatražio je zajam od [[Kaptol zagrebački|Kaptola]], zbog čega se sukobio s crkvenim vlastima. Bavio se mišlju da Hrvatska uvede svoju valutu, "[[Križar]]", pa je čak iskovano nekoliko pokusnih primjeraka tog novca.

Vodio je zagrebačku trgovačku komoru, osnovanu 1852. Odlučno se zalagao za gradnju željeznice u Hrvatskoj. Te iste, 1852. godine, preko komore traži od bečke vlade dozvolu za gradnju željeznice od [[Zidani Most|Zidanog Mosta]] do [[Zagreb]]a.