Inačica od 5. studenoga 2008. u 21:13 uredi Saxum (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 11.021 edit m + kategorija "Mikrobiologija" (HotCat) ← Starija izmjena		Inačica od 4. ožujka 2009. u 18:40 uredi ukloni ovu izmjenu Valerije (razgovor \| doprinosi) 27 edits Uređivanje Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Bacteriamente.png\|thumb\|190 px\|Bacil s bičevima]] ~~{{wikipedizirati}}~~ Veličina stanica pojedinih [[bakterija\|bakterijskih vrsta]] je različita i nije stalna (ovisi o djelovanju različitih činitelja). Duljina im se kreće od 0.3 do 20 μm, a promjer od 0.5 do 2.0 μm.▼ ~~{{wp+}}~~ == Dijelovi bakterije == ~~{{stilska dorada}}~~ [[Citoplazma]] je polutekuća [[tvar]] koja čini najveći dio bakterijske [[stanice]]. U njoj se zbiva većina metaboličkih procesa jer sadrži organske i neorganske tvari te organele. ▼ [[Nukleoid]] ili jezgrina tvar je ekvivalent jezgre. Slobodno je rasprostranjena u središnjem dijelu citoplazme. Pretežno sadrži [[DNK]] te [[RNK]], zbog čega kažemo da je nositelj nasljednih uputa. ▼ [[Plazmidi]] imaju funkciju nasljednog aparata koji je neovisan o jezgrinoj tvari. Kružnog su oblika i ~~unjima~~u njima se nalaze [~~gen~~[geni]]i. Najznačajniji plazmidi određuju rezistentnost bakterija na ~~antibiotike~~[[antibiotik]]e (R-činitelji). ▼ [[Ribosomi]] su kuglastoga oblika, većim dijelom sastavljeni od RNA. To su mjesta gdje se zbiva sinteza bjelančevina. Mogu biti slobodni ili vezani za citoplazmatsku membranu. ▼ [[Membrana]] je debela 5 do 10 nm i vidljiva je elektronskim ~~mikroskopom~~[[mikroskop]]om. Sastoji se od slojeva fosfolipida i [[bjelančevina]]. Obavlaj razne funkcije važne za život bakterijske stanice: regulira ulazak tvari, izlazak proizvoda razgradnje i osmotsku ravnotežu. ▼ Stanična stijenka je čvrsta i elastična tvorevina građena od peptidoglikana (mureina). Gotovo sve vrste bakterija posjeduju ovaj stanični dio koji okružuje i štiti unutrašnjost bakterijske stanice od mehaničkih oštećenja i promjene ~~tlaka~~[[tlak]]a. ▼ ▲Veličina stanica pojedinih bakterijskih vrsta je različita i nije stalna (ovisi o djelovanju različitih činitelja). Duljina im se kreće od 0.3 do 20 μm, a promjer od 0.5 do 2.0 μm. ▲Citoplazma je polutekuća tvar koja čini najveći dio bakterijske stanice. U njoj se zbiva većina metaboličkih procesa jer sadrži organske i neorganske tvari te organele. ▲Nukleoid ili jezgrina tvar je ekvivalent jezgre. Slobodno je rasprostranjena u središnjem dijelu citoplazme. Pretežno sadrži DNK te RNK, zbog čega kažemo da je nositelj nasljednih uputa. ▲Plazmidi imaju funkciju nasljednog aparata koji je neovisan o jezgrinoj tvari. Kružnog su oblika i unjima se nalaze [gen]i. Najznačajniji plazmidi određuju rezistentnost bakterija na antibiotike (R-činitelji). ▲Ribosomi su kuglastoga oblika, većim dijelom sastavljeni od RNA. To su mjesta gdje se zbiva sinteza bjelančevina. Mogu biti slobodni ili vezani za citoplazmatsku membranu. ▲Membrana je debela 5 do 10 nm i vidljiva je elektronskim mikroskopom. Sastoji se od slojeva fosfolipida i bjelančevina. Obavlaj razne funkcije važne za život bakterijske stanice: regulira ulazak tvari, izlazak proizvoda razgradnje i osmotsku ravnotežu. ▲Stanična stijenka je čvrsta i elastična tvorevina građena od peptidoglikana (mureina). Gotovo sve vrste bakterija posjeduju ovaj stanični dio koji okružuje i štiti unutrašnjost bakterijske stanice od mehaničkih oštećenja i promjene tlaka. ~~Bičasta bakterijaKapsula~~Kapsula i glikokalis su sluzave tvorbe na površini stanica nekih vrsta bakterija (kapsulogene bakterije). Stvaraju ih enzimi na membrani stanice, a izlučuju se na površini stanične stijenke. Štite bakteriju od djelovanja fagocita, infekcije ~~bakteriofaga~~[[bakteriofag]]a i od nepovoljnih utjecaja okoliša. Bičevi ili flagele ([[latinski\|lat]]. ''flagellum'' – bič) – omogućavaju pokretanje nekim bakterijama (najčešće ~~bacilima~~[[bacili]]ma). Izbijaju iz bazalnih tjelešaca smještenih dijelom na unutarnjoj strani citoplazmatske membrane, a dijelom na staničnoj stijenci. Građeni su od bjelančevina flagelina, malih su dimenzija i vidljivi samo elektronskim mikroskopom. Fimbrije (lat. ''fimbria'' – [[vlakno]]) i pili (lat. ''pilius'' – [[dlaka]]) su uglavnom ravne i čvrste tvorbe koje se nalaze na površini stanica gram-negativnih bakterija (vidi niže). U odnosu na bičeve su brojnije i mnogo manje, građene od bjelančevine fibrilina odnosno pilina. Pilima bakterije prijanjaju na stanice makroorganizama te se koloniziraju. Fimbriji povezuju dvije bakterije omogućujući konjugaciju. [[Kategorija:Bakterije]] ~~[[Kategorija:Mikrobiologija]]~~

Građa bakterija: razlika između inačica