Jagoda Truhelka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: defaultsort->glavniraspored
d.
Redak 7:
U 14. godini završila je u krevetu s dugotrajnom bolesti kojoj je uzrok bila smrt njenog oca. Jedna etapa u životu obitelji Truhelka završena je dolaskom u [[Zagreb]]. To je bilo vrijeme kada se pojavio novi zakon o pučkoj školi i preparandiji. Po tom zakonu, od 1874. godine četverogodišnja pučka škola postaje obavezna. Bila je učiteljica u djevojačkim školama u Osijeku, Zagrebu, pa ravnateljica u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Završena preparandija dala joj je pravo da nastupi na svoje prvo učiteljsko radno mjesto u Osijeku. Zbog bolesti ponovno seli u Zagreb, a zatim dobiva posao u [[Gospić]]u. Njezin rad u Gospiću imao je odjeka i u Zagrebu, pa je zato uslijedilo imenovanje za učiteljicu u Ženskom liceju, što je zapravo bila nagrada za uspješan dotadašnji rad. Godine [[1901]]. u 37. godini života imenovana je ravnateljicom više djevojačke škole u Banja Luci, a kasnije i u Sarajevu.
 
Početkom 90-ih godina [[19. stoljeće|19. st.]] redovita je suradnica zagrebačkog „'''''Vijenca'''''" i sarajevske „'''''[[Nada|Nade'''''"]] s pripovijetkama na temu žena i odnosa među spolovima, početkom 90-ih godina 19. stoljeća. Uglavnom se koristila pseudonimom '''''a.m. sandučić'''''. Još je 1897. godine u ″Nadi″ počela objavljivati psihološki roman ″'''Plein air'''″ s tematikom žene: njezinih prava, bračnih normi, društvenih stereotipa i drugim oblicima etičkih dilema. Truhelka je u određenom smislu predstavila ženu posve drugačijom i neovisnom dajući joj kao subjektu intelektualno superiorno značenje, prkoseći tradiciji tadašnje hrvatske proze koja je žene idealizirala ili demonizirala.
 
Pisala je romane i pripovijetke opisujući život žene seljanke i malograđanke, patrijarhalno Sarajevo i intimni ugođaj starog Zagreba. Nakon idealizirane i demonizirane žene u dotadašnjoj hrvatskoj prozi, Truhelka je prva obradila intelektualno superioran ženski lik. Kad je riječ o umjetničkoj vrijednosti Truhelkina romana, kritičari se slažu da je njezina proza obojana impresionističko detaljističkim naturalizmom. Bitna odrednica je naglašena tema od početka do kraja radnje. Ona održava na okupu cjelinu romana ispričanu umjerenom eruditivnom naracijom uklopljenom u milje hrvatske i europske kulturne baštine. U prvom planu je čitka ljubavna fabula iznesena u stilu trivijalnog pripovijedanja. U svom drugom povijesnom romanu "Vojača" (1899. objavljivanom u 'Nadi' kao roman u nastavcima) obradila je ulomak iz bosanske prošlosti, opisujući zbivanja u krugovima hrvatskog plemstva u 15. st. u Bosni i Hercegovini. Pozadina je dio bosanske prošlosti sa stajališta hrvatskog plemstva polovicom 15. stoljeća. U obradi se služeći detaljiziranjem (što joj je bila karakteristična crta) i tako ispreda iscrpnu povijesnu i etno pozadinu. Dinamiku, u stilu pseudopovijesne mode, daju romanu avanturističko-sentimentalni detalji u kojima je najbolje obrađen, postavljen u prvi plan 'Vojača', glavni ženski lik. Taj lik 'Vojače' s naglašenom osjetljivošću, kontemplativnošću, a zenemarljivim vitalizmom zapravo predstavlja prototip tadašnje žene - antijunakinju, koja do tada nije bila viđena u hrvatskoj književnosti.
Redak 53:
 
Izgleda da obrazovanje i ovog trenutka traži promjene u izobrazbi samog učitelja, kao i preispitivanje svih nas koji ostvarujemo tu ulogu. Treba nam biti jasno da intelektualna zadaća našega poziva mora biti praćena i afektivnim, kao jednim djelatnim gledištem.
 
== Djela ==
 
* Tugomila (roman, 1894.)
* Naša djeca (pripovijetke, 1896.)
* Vojača (povijesni roman, 1899.)
* U carstvu duše (prozna razmatranja, 1910.)
* Zlatni danci (pripovijetke, 1919.) <ref> [http://www.geocities.com/gimn1gradacac/bhknjz19st/bh19st2.htm Zlatni danci (ulomak)] </ref>
* Božja ovčica (pripovijetke, 1923.)
* Aničina lutka (igra za djecu, 1928.)
* Bogorodične trešnje (pripovijetke, 1929.)
* Dusi domaćeg ognjišta (pripovijetke, 1930.)
* Palčićev kraljevski let (novele, 1932.)
* Zlatko (roman, 1934.)
* Zlatni danci I (s preradama, 1942.)
* Gospine trešnje II (druga knjiga trilogije Zlatni danci sastavljena iz pripovijedaka uvrštenih u zbirke Bogorodične trešnje i Dusi domaćeg ognjišta, 1943.)
* Crni i bijeli dani III (treća knjiga zbirke Zlatni danci, 1944.)
* Zlatni danci (izbor, 1969.)
 
== Literatura ==
 
Line 59 ⟶ 77:
*Umjetnost i dijete; dvomjesečnik za estetski odgoj, dječje stvaralaštvo i društvene probleme mladih 1,2,3; Zagreb 1997
 
== Vanjske povezniceIzvori ==
{{reference}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Truhelka, Jagoda}}