Inačica od 30. ožujka 2009. u 19:32 uredi Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.078 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 1. travnja 2009. u 15:49 uredi ukloni ovu izmjenu Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.078 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 7: Očna jabučica ima tri ovojnice. Vanjsku čine bjeličasto-poluprozirna [[bjeloočnica]] i prozirna [[rožnica\|rožnicu]]. Bjeloočnica daje oku stanovitu čvrstoću i oblik. Na nju se pripajaju vanjski očni mišići (druga njihova hvatišta su na stijenkama očne šupljine: ravnih i donjeg kosog na vezivnom prstenu oko optičkog živca u vrhu očne šupljine, dok se gornji kosi mišić pripaja na gornju koštanu stijenku očne šupljine). Dublje od bjeloočnice je srednja očna ovojnica ili [[uvea]], koju čine [[žilnica]], [[šarenica]] i [[cilijarno tijelo]]. Ona je prokrvljena mnogim krvnim žilama. Žilnica sadrži pigment koji sprečava prodiranje svjetlosti u očnu jabučicu na bilo kom mjestu osim zjenice. ~~Boja~~ [[~~šarenica~~Boja oka\|Boja šarenice]] ovisi o količini pigmenta: što je više pigmenta, to je oko tamnije: najviše pigmenta sadrže tamnosmeđe šarenice, potom svijetlosmeđe, zelene, a najmanje pigmenta imaju plave šarenice. [[albinizam\|Albino]] ljudi u očima nemaju pigmenta i šarenice su im prozirne, pa nam se zbog odraza svjetlosti s krvnih žila šarenice, žilnice i mrežnice čini da su im šarenice sivkastoružičaste. Unutarnji sloj očne jabučice čini [[mrežnica]] koja ima dva dijela: optički i slijepi. Mrežnica je poluprozirna membrana sastavljena od četrdesetak vrsta živčanih stanica. Dio mrežnice odgovoran za oštrinu vida je [[žuta pjega\|žutu pjegu]]. Žuta pjega je središnji dio mrežnice gdje su živčane stanice najgušće raspoređene. Pored žute pjege nalazi se početak vidnog živca koji je neosjetljiv na svjetlo, pa se njegova projekcija u [[vidno polje\|vidnom polju]] naziva '''slijepa pjega'''.

Ljudsko oko: razlika između inačica