Žilnica: razlika između inačica

endotelom[[endotel]]om, koje se prednjim krajem drže na žilnici, a straga na bjeloočnici.

Žilnica je vaskularno opskrbljena od [[stražnja cilijarna arterija|stražnje cilijarne arterije]] koja je grana oftalmične[[oftalmička arterija|oftalmičke arterije]]. Arterije žilnične cirkulacije, koje opskrbljuju [[uvea|uveu]] te srednje i vanjske slojeve [[mrežnica|mrežnice]], grane su oftalmičneoftalmičke arterije i ulaze u [[očna jabučica|očnu jabučicu]] bez prolaženja uzduž optičkog[[vidni živac|vidnog živca]]. Mrežnična cirkulacija, s druge strane, koja potječe od centralne mrežnične arterije, također grane oftalmične arterije, prolazi zajedno sas optičkimvidnim živcem. One se granaju u segmentalne ogranke do arterijolaarteriola i ne [[anastomoza|anastomoziraju]] međusobno. To je klinički važno za bolesti koje zahvaćaju žilničnu krvnu opskrbu. Makula ([[žuta pjega]]), koja je odgovorna za centralni vid i prednji dio optičkogvidnog živca, posve ovise o žilničnoj krvnoj opskrbi.

[[Melanin ]], tamno obojeni [[pigment]], pomaže žilnici ograničiti nekontrolirane [[refleksija|refleksije]] [[zraka]] svjetla u oku koje bi potncijalnopotencijalno mogle rezultirati percepcijom mutne slike. U ljudi i većine primata[[primat]]a, melanin prosijava kroz žilnicu. U [[albinizam|albina,]] melanin je učestalo odsutan te je [[vid]] slab. U mnogih [[životinja,]] djelomična odsutnost melanina pridonosi superiornom [[noćni vid|noćnom vidu]]. U tih životinja melanin je odsutan sas dijela žilnice i unutar tog dijela je sloj tkiva koja dobro reflektira, [[tapetum lucidum]], pomažući skupiti [[svjetlo]] reflektirajući Gaga kontroliranim načinom. Nekontrolirana refleksija svjetla iz mračne žilnice stvara na fotografijama efekt crvenih očiju, dok kontrolirana refleksija iz tapetum lucidumluciduma proizvodi efekt svjetlucajućih očiju.