Inačica od 14. travnja 2009. u 10:39 uredi Jure Grm (razgovor \| doprinosi) Ophoditelji 26.745 edits m s. ← Starija izmjena		Inačica od 14. travnja 2009. u 10:59 uredi ukloni ovu izmjenu Mario Žamić (razgovor \| doprinosi) 11.741 edit još malo dorade Novija izmjena →
Redak 1: {{~~rijeka\|~~Rijeka \| ime = Mura \| \| slika = [[Datoteka:Gradec Schlossberg.jpg~~\|mini~~\|300px\|Mura u [[Graz]]u]] \| \| Duljina = 493 \| \| Nadmorska visina izvora = 1898 \| \| Prosječni istjek = 207 \| \| Površina porječja = 13.800 \| \| Izvor = Visoke Ture, [[Austrija]] \| \| Ušće = [[Drava~~\|Dravu~~]] kod [[Legrad~~\|Legrada~~]] \|a \| Tip ušća = ~~Pritoke = \|~~ \| Pritoke = ~~Države kroz koje protječe = [[Austrija]], [[Slovenija]], [[Mađarska]], [[Hrvatska]] \|~~ ~~Gradovi~~\| Države kroz koje protječe = {{ZD+X/A\|AUT}}</br>{{ZD+X/S\|SLO}}</br>{{ZD+X/M\|MAĐ}}</br>{{ZD+X/H\|HRV}} \| Gradovi kroz koje protječe = \| Sliv = [[Crnomorski sliv\|crnomorski]] \| ~~Ulijeva se u = [[Drava\|Dravu]] \|~~ \| Ulijeva se u = \| Plovna od - do = nije plovna \| }} [[Datoteka:Murursprung01.JPG\|mini\|desno\|Murursprung - Izvor Mure]]▼ '''Rijeka Mura''' ([[njemački jezik\|njemački]] ''Mur,'' [[prekomursko narječje\|prekomurski]] ''Müra'') najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica [[Međimurska županija\|Međimurja]] prema Sloveniji i Mađarskoj. Izvire u Austriji (Visoke Ture), a do Hrvatske dolazi tokom kroz Austriju, Sloveniju i Mađarsku (pogranična rijeka). Najveća je pritoka rijeke [[Drava\|Drave]], i to lijeva. U Dravu se ulijeva između [[Donja Dubrava\|Donje Dubrave]] u Međimurju i [[Legrad]]a u Podravini, na lokaciji Veliki Pažut koja je zaštićena kao posebni zoološki rezervat.▼ ▲'''Rijeka Mura''' ([[njemački jezik\|njemački]] ''Mur,'' [[prekomursko narječje\|prekomurski]] ''Müra'') najsjevernija je [[hrvatska]] [[Rijeka (vodotok)\|rijeka]], ujedno i sjeverna prirodna granica [[Međimurska županija\|Međimurja]] prema [[Slovenija\|Sloveniji]] i [[Mađarska\|Mađarskoj]]. Izvire u [[Austrija\|Austriji]] (Visoke Ture), a do Hrvatske dolazi tokom kroz Austriju, Sloveniju i Mađarsku (pogranična rijeka). Najveća je pritoka rijeke [[Drava\|Drave]], i to lijeva. U Dravu se ulijeva između [[Donja Dubrava\|Donje Dubrave]] u Međimurju i [[Legrad]]a u [[Podravina\|Podravini]], na lokaciji Veliki Pažut koja je zaštićena kao posebni [[Zoologija\|zoološki]] rezervat. Krajolik rijeke Mure u Međimurju je zaštićen kao značajni, i to uredbom Međimurske županije dana 18. travnja 2001. godine. Taj se datum obilježava i kao "Međimurski dan rijeke Mure" u organizaciji udruge [[ZEO Nobilis]]. U nacionalnoj percepciji, rijeka Mura se ne doživljava kao veća i značajna, ali redovne godišnje poplave o kojima se izvještava na nacionalnoj televiziji ipak dokazuju da je riječ o velikoj rijeci (prosječne širine 150-250 metara) velike vodnosti i utjecaja na okolni prostor.▼ ==Značajke== Mura je jedna od posljednjih značajno očuvanih nizinskih rijeka, i to posebno u svojem donjem toku, jer je u Austriji ipak pregrađena brojnim hidroelektranama. Slovenci i Hrvati sve više uviđaju vrijednost te rijeke, u smislu prirode i [[eko turizam\|eko-turizma]], pa se na njoj polako obnavljaju u stari mlinovi, a skele odnosno brodovi na Muri gotovo da voze neprestano već više od stoljeća.▼ ▲Krajolik rijeke Mure u Međimurju zaštićen je ~~zaštićen~~ kao ~~značajni~~značajan, ~~i to~~ uredbom Međimurske županije ~~dana~~od [[18. travnja]] [[2001.]] godine. Taj se datum obilježava i kao "Međimurski dan rijeke Mure" u organizaciji udruge [[ZEO Nobilis]]. U nacionalnoj percepciji, rijeka Mura se ne doživljava kao veća i značajna, ali redovne godišnje poplave o kojima se izvještava na [[HRT\|nacionalnoj televiziji]] ipak dokazuju da je riječ o velikoj rijeci (prosječne širine 150-250 metara) velike vodnosti i utjecaja na okolni prostor. Tijekom 2006. godine osnovana je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim krajolikom rijeke Mure, koja se bavi prirodnim vrijednostima Mure, re proširuje značaj te rijeke u javnosti i izvan Međimurja. O Muri je objavljeno tek nekoliko brošura, te samo jedna knjiga: '''Rijeka Mura u 77 fotografija'''. Autor knjige je publicist [[Siniša Golub]], a knjiga je dvojezična (hrvatski i engleski).▼ ▲Mura je jedna od posljednjih značajno očuvanih nizinskih rijeka, i to posebno u svojem donjem toku, jer je u Austriji ipak pregrađena brojnim hidroelektranama. Slovenci i Hrvati sve više uviđaju vrijednost te rijeke, u smislu prirode i [[eko turizam\|eko-turizma]], pa se na njoj polako obnavljaju u stari mlinovi, a skele, odnosno brodovi na Muri gotovo da voze neprestano već više od stoljeća. Dana 23. kolovoza 2005. godine (utorak) zabilježen je najveći vodostaj rijeke Mure u proteklih 120 godina (koliko se vrše sustavna mjerenja). Taj je vodostaj iznosio 506 cm, dok je dotad najveći izmjereni iznosio 480 cm iz 1989. godine. Ta se pojava zove "stogodišnja voda" jer u pravilu nailazi jednom u sto godina. Međutim, već se sljedeće desetljeće pokazati da li se tu radilo o "stogodišnjoj vodi" ili su posljedice klimatskih promjena vidljive već u ovom dijelu svijeta. Inače, Mura ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) režim, pa njezin vodostaj ovisi o dva faktora: o topljenju ledenjaka u Austriji, te o količini kišnih oborina diljem porječja u 4 zemlje kroz koje prolazi.▼ ▲Tijekom [[2006.]] godine osnovana je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim krajolikom rijeke Mure, koja se bavi prirodnim vrijednostima Mure, re proširuje značaj te rijeke u javnosti i izvan Međimurja. O Muri je objavljeno tek nekoliko brošura, te samo jedna knjiga: ~~'''~~"Rijeka Mura u 77 fotografija~~'''~~". Autor knjige je publicist [[Siniša Golub]], a knjiga je dvojezična (hrvatski i engleski). ▲Dana [[23. kolovoza]] [[2005.]] godine ~~(utorak)~~ zabilježen je najveći vodostaj rijeke Mure u proteklih 120 godina (koliko se vrše sustavna mjerenja). Taj je vodostaj iznosio 506 cm, dok je dotad najveći izmjereni iznosio 480 cm iz [[1989.]] godine. Ta se pojava zove "stogodišnja voda" jer u pravilu nailazi jednom u sto godina. ~~Međutim, već se~~Sljedeće ~~sljedeće~~će desetljeće pokazati da li se tu radilo o "stogodišnjoj vodi" ili su posljedice klimatskih promjena vidljive već u ovom dijelu svijeta. Inače, Mura ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) režim, pa njezin vodostaj ovisi o dva faktora: o topljenju ledenjaka u Austriji, te o količini kišnih oborina diljem porječja u 4 zemlje kroz koje prolazi. Mura je najveća pritoka [[Drava\|Drave]], a te dvije rijeke tvore izrazito zanimljiv prirodni koridor u središtu [[Europa\|Europe]]. No, isto su tako okosnica dviju regija velike kulturne baštine: [[Međimurje\|Međimurja]] i [[Podravina\|Podravine]]. <gallery>▼ ==Galerija== Datoteka:Schiffsmuehle_mureck.jpg\|Plutajući mlin na Muri kod [[Murek]]a, [[Štajerska]]▼ ▲<gallery perrow="4"> Datoteka:Schiffsmuehle_verzey.jpg\|Plutajući mlin na Muri kod [[Veržej]]a, [[Slovenija]]▼ ▲[[Datoteka:Murursprung01.JPG~~\|mini\|desno~~\|Murursprung - ~~Izvor~~izvor Mure]] Datoteka:Schiffsmuehle_neubau.jpg\|Plutajući mlin-replika na Muri kod [[Mursko Središće\|Murskog Središća]], Hrvatska▼ Datoteka:~~Plavajoci~~Mur-Fluss.jpg\|Mura ~~mlin~~kod St. Ruprechta na Muri~~.jpg\|Mura~~, u[[Murau ~~Sloveniji~~(okrug)\|Murau]] ~~Datoteka:Mur-Fluss.jpg\|Mura u Austriji~~ ~~Datoteka:Mur-Fluss.jpg\|mini\|Mura kod [[St.Ruprecht na Muri]], [[Murau (okrug)]]~~ Datoteka:Mur Leibnitz 3.jpg\|Mura kod [[Leibnitz]]a ▲Datoteka:Schiffsmuehle_mureck.jpg\|Plutajući mlin na Muri kod [[Murek]]a , [[Štajerska]] Datoteka:Most čez Muro.JPG\|Most preko Mure u Sloveniji, na autocesti A5 Datoteka:Plavajoci mlin na Muri.jpg\|Mura u Sloveniji ▲Datoteka:Schiffsmuehle_verzey.jpg\|Plutajući mlin na Muri kod [[Veržej]]a, [[Slovenija]] ▲Datoteka:Schiffsmuehle_neubau.jpg\|Plutajući mlin-replika na Muri kod [[Mursko Središće\|Murskog ~~Središća~~središća]], Hrvatska </gallery> ==Povezani članci== * [[Drava]] * [[Međimurje]] ==Vanjske poveznice== ===Ostali projekti=== {{WProjekti \|commonscat=Mura \|commonscathr=Mura }} {{GLAVNIRASPORED:Mura, rijeka}} Line 43 ⟶ 60: [[Kategorija:Rijeke Mađarske]] <!-- interwiki --> [[br:Mur (stêr)]] [[bs:Mura]]

Mura: razlika između inačica