Šestosiječanjska diktatura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m - kategorija "Povijest Jugoslavije"; + kategorija "Povijest prve Jugoslavije" (HotCat) |
m razdvojbe-HSS |
||
Redak 23:
Kralj se u uvođenju diktature oslanjao na vojne vrhove i žandarmeriju (koja je dio vojske), poslušnu državnu upravu, grupu srpskih političara vezanih uz dvor i na predstavnike krupnog kapitala kojima je u interesu "mir i red" u zemlji. Podršku dobiva u Sloveniji od slovenskih liberala, kao i od [[Antun Korošec|Antuna Korošca]], predsjednika [[Slovenska ljudska stranka|Slovenske ljudske stranke]] (SLS), koji ulazi u vladu generala [[Petar Živković|Živkovića]]. Kasnije međutim ([[1933]].) Korošec i grupa vođa SLS bivaju internirani na Hvaru.
U vladu generala [[Petar Živković|Živkovića]] ušla su i petorica Hrvata, predstavnici krupnog kapitala, politički protivnici [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, od kojih trojica drže ključne gospodarske resore: [[Slavko Švrljuga]], predsjednik Zagrebačke burze i potpredsjednik ''Udruženja hrvatskih industrijalaca'', postaje ministar financija; dr. [[Želimir Mažuranić]], pravni zastupnih velikih poduzeća, ministar je trgovine i industrije; prof. dr. [[Oto Frangeš]], prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] član bosanske vlade, ministar je poljoprivrede.
Kralj se također mogao osloniti na podršku zemalja koje su u kraljevini imale uložen znatan kapital, osobito [[Francuska|Francuske]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Francuskoj je također bila u interesu stabilnost kraljevine u sukobu sa [[Benito Mussolini|Mussolinijevom]] Italijom (koja zato pruža pomoć [[ustaše|ustašama]]). Međutim s vremenom se u demokratskim zemljama javlja snažna osuda jugoslavenske diktature, tako da i Francuska i Čehoslovačka [[1931]]. godine vrše pritisak na kralja da izvrši ograničene reforme.
| |||