Vrsta: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: az:Növ |
m razdvojbe_Morfologija |
||
Redak 4:
Uobičajena definicija određuje vrstu kao "grupu prirodnih populacija rasplodno izoliranih od drugih grupa". Rasplodna izoliranost znači da se jedinke tih populacija iz nekog razloga međusobno [[spol]]no ne razmnožavaju, odnosno da njihovo eventualno potomstvo nije plodno. Iz tog razloga ne postoji značajan prijenos [[gen]]a iz jedne populacije u drugu, pa se populacije vremenom genetski i morfološki udaljuju. Primjerice, [[konj]] (''Equus caballus'') i [[magarac|magarica]] (''Equus asinus'') su genetski dovoljno bliski da mogu stvoriti zajedničkog potomstvo, ali to potomstvo redovito nije plodno, zbog čega se konj i magarac smatraju odvojenim vrstama.
Pored navedene definicije, postoje još dvije. Danas se često slijedi koncept "srodnog porijekla", dakle živa bića koja su nasljeđivanjem stekla toliko zajedničkih [[morfologija (biologija)|morfoloških]] odnosno [[fiziologija|fizioloških]] osobina da se na temelju toga mogu razgraničiti od svih drugih grupa živih bića. Treći koncept ograničava pojam vrste samo na jedinke koje dijele istu [[ekološka niša|ekološku nišu]].
Pojam ''vrste'' uveden je u stručni jezik znanstvenika još u vrijeme dok su bili uvjereni u koncept [[nepromjenjivost vrsta|nepromjenjivosti vrsta]]; kako je svaku vrstu Bog stvorio odvojeno, zasebnim činom stvaranja, svaka vrsta se može principijelno i nedvosmisleno razlikovati od drugih vrsta. Pod utjecajem [[evolucija|evolucijske]] teorije kao i spoznaje o postojanju [[mozaički oblik|mozaičkih]], prijelaznih oblika poznatih vrsta, ustaljeni naziv ''vrsta'' je zadržan. Cijena toga je da niti jedna danas uobičajena definicija, uzeta sama za sebe, ne može sve danas poznate vrste [[takson|taksonomski]] nedvosmisleno razdvojiti.
| |||